Briga o oralnoj higijeni za kritično bolesne pacijente kako bi se spriječila upala pluća povezana s ventilatorom

Zašto je ovo pitanje važno?

Pneumonija povezana s ventilatorom (engl. ventilator-associated pneumonia, VAP) je upala pluća povezana sa uporabom mehaničke ventilacije. Razvija se u bolesnika koji su na uređajima za umjetno disanje (ventilatori) u bolnicama više od 48 sati. Ti su pacijenti često vrlo bolesni - možda su imali srčani ili moždani udar, ozbiljnu nesreću ili veliku operaciju. Možda neće moći samostalno disati jer su u nesvijesti ili su uspavani dok se liječe.

Ventilatori opskrbljuju pacijente kisikom kroz cijev koja se nalazi u ustima ili nosu, ili kroz rupu na prednjem dijelu vrata. Ako zarazne čestice uđu kroz sondu i zatim u pluća pacijenta, to može dovesti do VAP-a. VAP je potencijalno vrlo ozbiljna komplikacija u pacijenata koji su već jako bolesni. Može uzrokovati pogoršanje zdravlja i povećava rizik pacijenta od umiranja.

Održavanje usta pacijenta čistima i bez bolesti (oralna higijena) moglo bi pomoći u sprječavanju VAP-a. Njega oralne higijene uključuje:

- sredstvo za ispiranje usta;

- antiseptik (tvar koja uništava štetne mikroorganizme u ustima) u obliku gela za zubno meso i zube;

- mekana spužva od pjene ili četkica za zube, za čišćenje usta i zubiju; i

- alati (npr. usisna cijev) za usisavanje viška tekućine, paste za zube ili ostataka iz usta.

Mogu se koristiti samostalno ili u kombinaciji.

Kako bismo saznali sprječava li oralna higijena pojavu VAP-a i jesu li neke vrste oralno-higijenske njege bolje od drugih, pregledali smo dokaze iz istraživanja.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Prvo smo tražili randomizirana kontrolirana ispitivanja. To su klinička istraživanja u kojima se ljudi nasumično svrstaju u jednu, dvije ili više skupina liječenja radi usporedbe učinaka različitih tretmana. Zatim se napravila usporedba rezultata i sažeti su dokazi iz svih istraživanja. Konačno, ocijenjeno je i povjerenje u dokaze, na temelju čimbenika kao što su metode i veličine istraživanja te dosljednost rezultata.

Ključni rezultati

Pronađeno je 40 istraživanja koja su uključila ukupno 5,675 sudionika. Svi sudionici su bili na liječenju u bolničkim jedinicama intenzivne njege. Bila im je potrebna pomoć zdravstvenog osoblja za oralnu higijenu. Većina studija uključivala je samo odrasle, iako se jedno istraživanje usredotočilo na djecu, a drugo na novorođene bebe. Istraživanja su se odvijala u nizu zemalja, uključujući Kinu (10 istraživanja), Brazil (6 istraživanja), SAD (6 istraživanja) i Iran (5 istraživanja).

Istraživanja su uspoređivala različita sredstva oralne higijene (poput vodica za ispiranje usta, gelova ili četkica za zube) sa:

- placebom („lažnom“ terapijom);

- uobičajenom njegom; ili

- drugim oblikom pralne higijene.

Ovdje izvještavamo o nalazima za dvije usporedbe:

1) Klorheksidin (CHX, antiseptik) u obliku sredstva za ispiranje usta ili gela, naspram placeba ili uobičajene njege (13 istraživanja); i

2) Četkanje zubiju naspram nečetkanja zubiju, sa ili bez antiseptika (8 istraživanja).

CHX naspram placeba ili uobičajene njege

Dokazi sugeriraju da, u usporedbi sa placebom ili uobičajenom njegom, CHX:

- vjerojatno sprječava razvoj VAP-a u vrlo bolesnih pacijenata (13 istraživanja);

- vjerojatno ima malo ili nimalo utjecaja na rizik od smrti (9 istraživanja);

- može malo ili nimalo utjecati na duljinu boravka pacijenta na odjelu intenzivne njege (5 istraživanja).

Ne znamo utječe li CHX na vrijeme koje pacijenti provode na ventilatoru ili dovodi li do nepovoljnih (neželjenih) učinaka. To je zato što imamo premalo povjerenja u dokaze, jer su istraživanja:

- opisala neprecizne ili nedosljedne rezultate;

- provedena su na načine koji bi mogli unijeti pogrešku u rezultate; ili

- su izvijestila premalo podataka.

Četkanje zubiju naspram nečetkanja zubiju, sa ili bez antiseptika

Dokazi sugeriraju da, u usporedbi s nikakvim četkanjem, četkanje zubiju može:

- spriječiti razvoj VAP-a u vrlo bolesnih pacijenata (5 istraživanja);

- vjerojatno malo ili nimalo utjecati na rizik od smrti (5 istraživanja);

- malo ili nimalo utjecati na vrijeme koje ljudi provedu na ventilatorima (4 istraživanja).

Ne znamo utječe li četkanje zubiju na trajanje boravka u jedinici intenzivne njege ili dovodi li do štetnih učinaka. To je zato što imamo premalo povjerenja u dokaze, jer su istraživanja:

- opisala neprecizne ili nedosljedne rezultate;

- bila provedena na načine koji bi mogli unijeti pogrešku u rezultate.

Što ovi rezultati znače?

Oralna higijena sa klorheksidinom vjerojatno sprječava razvoj VAP-a u vrlo bolesnih pacijenata koji se liječe na odjelima intenzivne njege. Vjerojatno ima malo ili nimalo utjecaja na rizik od smrti ili duljinu boravka u jedinici intenzivne njege.

Četkanje zubiju vjerojatno sprječava razvoj VAP-a u vrlo bolesnih pacijenata koji se liječe na odjelima intenzivne njege. Može imati malo ili nimalo utjecaja na rizik od smrti ili duljinu korištenja ventilatora.

Ne znamo dovode li klorheksidin ili četkanje zubiju do štetnih učinaka, jer o tome nema dovoljno čvrstih dokaza.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled su uključeni dokazi objavljeni do veljače 2020.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Prevela: Svjetlana Grgić. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save