Učinci intervencija za skraćenje čekanja na zdravstvene postupke koji nisu hitni

Duga vremena čekanja za ne-hitne postupke su uobičajena u javnim zdravstvenim sustavima, gdje se zdravstvena skrb financira solidarnim državnim osiguranjem i ponuda je ograničena zadanim proračunom. To može izazvati nezadovoljstvo i stres pacijentima kao i štetne posljedice za zdravlje.

U ovom Cochrane sustavnom pregledu analizirai su dokazi iz literature o učincima intervencija kojima je cilj smanjenje vremena čekanja na postupke koji nisu hitni. Pronađeno je osam odgovarajućih studija (tri randomizirana kontrolirana ispitivanja i pet prekinutih studija vremenske serije) koje su provedene u 135 klinika za primarnu skrb, sedam bolnica i jednoj dnevnoj klinici. U tim studijama ispitane su različite intervencije, različiti postupci koji nisu hitni i različita klinička stanja, zbog čega nije bilo moguće statistički zajedno analizirati njihove podatke. Kvaliteta uključenih dokaza (studije objavljene do studenog 2013. godine) se kreće od niske do vrlo niske, jer su podaci dobiveni iz randomiziranih kontroliranih ispitivanja koji su najvećim dijelom imali ozbiljan rizik od pristranosti, i od ne-randomiziranih studija bez kontrolne skupine.

Jedina studija koja je ispitala intervenciju usmjerenu na poboljšanje određivanja prioriteta pokazala je da je uvođenje sustava za optimizaciju postupka određivanja kome prije treba elektivni kirurški zahvat smanjila broj polu-hitnih pacijenata koji čekaju dulje nego što je preporučeno, ali nije utjecalo na hitne ili ne-hitne skupine.

Sedam studija je ocijenilo intervencije usmjerene na restrukturiranje procesa prve procjene pacijenta i upućivanje pacijenta specijalistu. Tri od četiri studije ispitale su rezultate otvorenog pristupa ili izravnog upisivanja/upućivanja pokazale su blagotvorne učinke: jedna studija je pokazala smanjenje vremena čekanja kod otvorenog pristupa sterilizacije kod laparoskopske operacije; druga je pokazala da otvoreni pristup ispitivanim službama može dovesti do smanjenja vremena čekanja bolesnika sa simptomima mokraćnog sustava (ali ne i za bolesnike s mikroskopskom krvi u mokraći); a jedna studija je pokazala da je raspoređivanje na isti dan smanjilo vrijeme čekanja za one koji traže ambulantne usluge za zdravlje djece. Jedna studija nije pokazala nikakav učinak direktnog sustava naručivanja na udio bolesnika za koje je navedeno da imaju umjerene ili ozbiljne promjene stanica vrata maternice koji su dobili termin za daljnje pretrage u roku četiri tjedna.

Dvije studije koje su obradile sustav konzultacije sa specijalistom na daljinu (u kojima bi se napravile fotografije pacijenta za procjenu stanja kože i poslale specijalistu, ili se koristila telemedicina za bolesti uha, nosa i grla) nisu imale učinka na vrijeme čekanja za pregled specijalista. Jedna studija je opisala da korištenje skupne liste čekanja nije promijenilo broj pacijenata koji čekaju rutinsku operaciju leđa unutar preporučenog vremena. Nisu pronađene studije u kojima su ispitane intervencije usmjerenih na povećanje kapaciteta ili racionalizaciju potražnje za zahvatima.

Kako je trenutno dostupno malo studija studija niske kvalitete na ovu temu, nije moguće donositi čvrste zaključke o učinkovitosti procijenjenih intervencija na smanjenje vremena čekanja na zahvate koji nisu hitni (elektivni postupci). Međutim, intervencije koje uključuju veću dostupnost usluga (otvoreni pristup ili izravno dogovaranje termina) obećavaju.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Prevela: Ivana Sruk
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save