Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je, analizom randomiziranih kontroliranih istraživanja, odrediti koji lijekovi poboljšavaju zdravstvene ishode u odraslih oboljelih od akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS).

Dosadašnje spoznaje

ARDS je po život opasno stanje uzrokovano ozljedom pluća, na primjer od infekcija kao što su upala pluća, sepsa ili traume. Osobe oboljele od ARDS-a su zbrinute u jedinici intenzivne njege te im je potrebna podrška pri disanju pomoću mehaničke ventilacije. Mnogi koji prežive ARDS pate od slabosti mišića, umora, smanjene kvalitete života nakon otpusta iz bolnice te se najčešće nisu sposobni vratiti na radno mjesto 12 mjeseci kasnije. Stopa smrtnosti je još uvijek vrlo visoka, unatoč tehnološkim postignućima koja se koriste prilikom liječenja ARDS-a. Lijekovi mogu doprinijeti oporavku od oštećenja uzrokovanih ozljedom pluća, ili mogu ograničiti odgovor tijela na ozljede (na primjer, smanjenjem viška tekućine koja se može nakupiti oko ozlijeđenih pluća).

Obilježja istraživanja

Dokazi ovog sustavnog pregleda se temelje na literaturi objavljenoj do 10. prosinca 2018. Autori su u ovaj sustavni pregledni rad uključili 48 istraživanja, u kojima se nalazi 20 različitih vrsta lijekova, pritom obuhvaćajući 6299 ljudi oboljelih od ARDS-a. Tri istraživanja čekaju klasifikaciju jer autori nisu imali dovoljno detalja da bi ih procijenili, a još 18 istraživanja je u tijeku. Autori su utvrdili razlike između uključenih istraživanja, kao što su stupanj ARDS-a, kao i potencijalne razlike u kliničkom nadzoru i dozama. U ovom sustavnom pregledu isključena su istraživanja objavljena prije 2000., dok su uključena ona istraživanja u kojima su zabilježeni suvremeni klinički nadzori ljudi oboljelih od ARDS-a (na primjer, primijenjeni tlak tijekom mehaničke ventilacije). Međutim, utvrđeno je da mnoga istraživanja nisu prijavila strategije kliničkog nadzora i liječenja ove bolesti.

Za glavne usporedbe u ovom sustavnom pregledu autori su uključili pet vrsta lijekova, i to: kortikosteroide, surfaktante, N-acetilcistein, statine i beta-agoniste. Navedeni lijekovi su uspoređeni s placebom ili sa standardnom njegom.

Ključni rezultati

Iako kortikosteroidi mogu utjecati na smanjenje broja ljudi koji umiru u prva tri mjeseca od uspostavljanja dijagnoze, beta-agonisti vjerojatno blago utječu na povećanje ovih ranih smrti. Međutim, u ovom je sustavnom pregledu pronađeno i povećanje i smanjenje smrtnih slučajeva za oba lijeka. Nisu pronađeni dokazi da surfaktanti, N-acetilcistein ili statini utječu na broj smrtnih slučajeva u roku od tri mjeseca od uspostavljanja dijagnoze. Samo dva istraživanja (jedno je ispitivalo steroide, a drugo surfaktante) su prijavila smrtne slučajeve nakon tri mjeseca od uspostavljanja dijagnoze. Dokazi iz tih istraživanja su bili nepouzdani.

Statini ili steroidi malo ili nikako utječu na trajanje korištenja mehaničke ventilacije, no dokazi za steroide su bili nepouzdani. Nije jasno utječu li surfaktanti na korištenje mehaničke ventilacije. Steroidi mogu povećati broj dana bez potrebe za korištenjem mehaničke ventilacije (do 28 dana), a beta-agonisti ne (niska razina pouzdanosti dokaza). Statini i surfaktanti imaju malu ili nikakvu razliku u broju dana bez potrebe za mehaničkom ventilacijom u oboljelih. Dokazi za surfaktante bili su nepouzdani.

Jako malo istraživanja (i to samo za surfaktante i beta-agoniste) je prijavilo prestanak liječenja zbog ozbiljnih nuspojava, zbog čega nije jasno postoje li takve nuspojave pri uporabi ovih lijekova. Nije pronađeno istraživanje koje se bavilo procjenom sposobnosti za povratak na posao 12 mjeseci nakon bolesti.

Kvaliteta dokaza 

Većina dokaza imala je nisku ili vrlo nisku razinu pouzdanosti. Dokazi za neke ishode pri uporabi statina i beta-agonista su bili srednje razine pouzdanosti. Za neke su ishode istraživanja imala premali broj ispitanika, a ponekad je bilo neobjašnjenih razlika između njihovih rezultata. Navedeno je smanjilo razinu pouzdanosti dokaza. U nekim istraživanjima nije bilo moguće sakriti od liječnika koja terapija se daje pacijentu (u istraživanjima koja su uspoređivala lijek sa standardnom terapijom bez lijeka), što je moglo utjecati na rezultate.

Zaključak

Nema dovoljno dokaza kako bi pouzdano utvrdili je li bilo koja vrsta lijeka učinkovita u smanjenju smrtnosti u ljudi s ARDS-om, ili u smanjenju broja dana bez potrebe za korištenjem mehaničke ventilacije Nije bilo istraživanja koja su pratila sposobnost za povratak na posao nakon 12 mjeseci. Dokazi za većinu ishoda bili su niske ili vrlo niske razine pouzdanosti, što smanjuje pouzdanost i u nalaze ovog sustavnog pregleda.