Istraživačko pitanje

U ovom Cochrane sustavnom pregledu ispitano je da li ljudima koji se oživljavaju zbog srčanog zastoja može pomoći ako im se tijelo ohladi na temperaturu od 34°C ili nižu.

Dosadašnje spoznaje

Ispitanici i analizirani rezultati

Oko 30-50% svih osoba koje pate od koronarne srčane bolesti dožive smrt zbog iznenadnog zastoja srca u neko doba tijekom bolesti. Iznenadna srčana smrt znači da srce prestaje raditi i da se zaustavlja cirkulacija krvi u tijelu. Ako se te osobe ne pokušaju oživjeti, moždane stanice vrlo brzo postanu nepovratno oštećene i osoba umire. Nakon oživljavanja prvih je par sati terapije ključno kako bi se izbjeglo ili ograničilo oštećenje mozga. Jedan oblik terapije koji bi možda mogao spriječiti oštećenje stanica sastoji se od pothlađivanja tijela kroz nekoliko sati, nakon uspješnog oživljavanja, na temperaturu od 34°C ili nižu.

Postupak

U ovom Cochrane sustavnom pregledu analizirani su klinički pokusi u kojma su uspoređeni rezultati osoba čija su tijela ohlađena na 32°C do 34°C nakon oživljavanja s osobama čije tijelo nije hlađeno nakon uspješnog oživljavanja.

Datum pretraživanja literature

Dokazi se odnose na studije objavljene do svibnja 2015. 

Značajke istraživanja

U ovu analizu uključeno je 6 studija (s ukupno 1412 ispitanika), od kojih su četiri (437 osoba) ispitale učinke hlađenja tijela standardnim metodama nakon uspješnog oživljavanja zbog prestanka rada srca. Jedna studija koristila je hemofiltraciju (hlađenje tijela izvana - postupak sličan dijalizi) kao metodu hlađenja, i jedna studija u kojoj je hlađenje tijela na 33°C uspoređeno sa hlađenjem tijela na 36°C zasebno su analizirane u ovom sustavnom pregledu.

Izvori financiranja studija

Studiju koja je ispitala vanjsko hlađenje financirala je tvrtka koja proizvodi uređaje za dijalizu. Od ostalih pet studija uključenih u glavnu analizu, dvije su primile financiranje od vladinih izvora ili neprofitnih udruga, a tri studije nisu navele izvore financiranja.

Ključni rezultati

Kad se usporede osobe čije je tijelo ohlađeno na 32°C do 34°C s onima čije tijelo nije uopće hlađeno, utvrđeno je da bi 63% onih čije je tijelo hlađeno doživjelo nikakvo ili mininalno oštećenje mozga, u uporedbi s 33% onih čije tijelo nije hlađeno. Hlađenje tijela imalo je važan učinak na jednostavno preživljenje, sa ili bez oštećenja mozga: 57% osoba bi preživjelo ako je njihovo tijelo bilo ohlađeno u usporedbi s 42% onih čije tijelo uopće nije hlađeno. Nisu zabilježene ozbiljne nuspojave, ali hlađenje tijela bilo je povezano s povećanim rizikom od razvoja upale pluća (49% naspram 42% onih koji nisu hlađeni) i povećanim rizikom od niske koncentracije kalija u krvi (18% naspram 13%).

Kvaliteta dokaza

Dio studija imao je određene metodološke nedostatke, uključujući malen broj ispitanika i neprimjerene metode balansiranja broja ispitanika između intervencijske i kontrolne skupine. Međutim, kad se uzmu u obzir razlike među istraživanjima, jasno je da te manjkavosti nisu imale značajniji učinak na glavne rezultate.