Oralni imunoglobulini za sprječavanje nekrotizirajućeg enterokolitisa u nedonoščadi i novorođenčadi s niskom tjelesnom masom

Istraživačko pitanje Smanjuje li korištenje oralnih imunoglobulina pojavnost nekrotizirajućeg enterokolitisa i druge komplikacije u nedonoščadi i/ili novorođenčadi s niskom tjelesnom masom?

Dosadašnje spoznaje: Oralni imunoglobulini daju se oralno za sprječavanje nastajanja hitnih crijevnih problema (nekrotizirajućeg enterokolitisa) u nedonoščadi i novorođenčadi s niskom tjelesnom masom. Bakterije koje vrše fermentaciju mlijeka proizvode plinove koje uzrokuju upalu koja uništava stanice crijeva (nekrotizirajući enterokolitis, NEK). To predstavlja potencijalni problem za nedonoščad (prerano rođeno dijete) i novorođenčad s niskom tjelesnom masom (nižom od 2500 grama). Čak i nakon odlaska iz bolnice, novorođenčadi s tim problemom može biti potrebno često i dugotrajno liječenje u bolnici zbog stalnih problema s prehranom. To predstavlja emocionalni i financijski problem za roditelje. Imunoglobulini su bjelančevine koje se nalaze u krvi, a koje pomažu tijelu u borbi protiv bolesti. Imunoglobulini (tipovi IgA i IgG) uzimaju se na usta (oralno) i možda bi mogli pomoći djeci koja imaju rizik za razvijanje NEK-a.

Značajke studija: U ovom Cochrane sustavnom pregledu pretražena je medicinska literatura u razdoblju do siječnja 2016. i pronađena su tri randomizirana kontrolirana istraživanja (kliničke studije u kojima se ljudi nasumično razvrstavaju u dvije ili više terapijskih skupina) na 2095 novorođenčadi. Liječenje je započelo u prvih 24 sata nakon rođenja (dvije manje studije) ili nakon što je započelo hranjenje (jedna veća i dobro kontrolirana studija). U većoj studiji novorođenčad se hranila majčinim mlijekom, a u dvije manje studije hranila se mliječnom formulom.

Rezultati: Davanje imunoglobulina (samog IgG ili kombinacije IgG i IgA) nije smanjilo pojavnost NEK-a, potrebu za operacijom ni stopu smrtnosti za vrijeme niti nakon završetka studije. Imunoglobulini mogu uzrokovati pucanje crvenih krvnih stanica, što se naziva hemoliza (crvene krvne stanice su česte stanice u krvi koje služe za dostavu kisika organima). Nije zamijećena klinički značajna hemoliza. Nije bilo prijavljenih nuspojava.

Kvaliteta dokaza: Malo je dokaza za sve važnije ishode. Najveći čimbenik koji utječe na kvalitetu dokaza je nedostatak preciznosti u procjeni rezultata. Izračunati intervali pouzdanosti od 95% bili su jako široki, a to je nepoželjno.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Preveo: Ante Begonja
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save