Andrija: Dobar dan! Ja sam dr. sc. Andrija Babić, specijalizant hitne medicine iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije i član hrvatskog Cochrane-a. Jedna tehnika koja je predložena za poboljšanje interakcije pacijenata sa sekundarnom zdravstvenom skrbi je da im se omogući više kontrole nad dogovaranjem njihovih pregleda. U travnju 2020., tim autora s jugozapada Engleske objavio je novi Cochraneov sustavni pregled relevantnih istraživanja. Mark Perry, iz Plymouth bolnice i Plymouth Sveučilišta te Rebecca Whear s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Exeter govorit će nam o rezultatima, a izv. prof. Irena Zakarija-Grković, dr. med. i voditeljica Hrvatskog Cochranea, s Medicinskog fakulteta u Splitu, prevela je razgovor i pročitat će ga.

Irena: Za osobe s dugotrajnim ili ponavljajućim bolestima, poput artritisa, raka, upalnih bolesti crijeva, nekih plućnih i kožnih bolesti, brinu bolnički specijalistički timovi, koji im i određuju termine pregleda, od trenutka postavljanja dijagnoze pa do kraja života. Njihove bolničke preglede često zakazuje liječnički tim, ali fluktuirajuća priroda simptoma znači da bi u tim slučajevima mogli dolaziti na preglede i kada se osjećaju dobro. Ponekad nepotrebni rutinski pregledi drugih ljudi mogu značiti da netko ne može lako doći do svog liječnička kada je to potrebno. Mnogi ljudi imaju nekoliko zdravstvenih stanja, što znači da moraju biti u mogućnosti odrediti koje stanje zahtijeva trenutnu pozornost, a zatim odmah pristupiti skrbi. Ta poteškoća s pristupom skrbi može biti nezgodna za pacijenta, a neučinkovita za zdravstvenu službu.
Jedan od načina da se to zaobiđe može biti sustav samozakazivanje pregleda od strane pacijenta, koji ih ujedno potiče da razumiju i upravljaju svojom kroničnom bolešću. Pacijentima se pregledi ne zakazuju već se umjesto toga obraćaju kliničkoj medicinskoj sestri kada im je potreban savjet, a kada je to prikladno, nudi im se termin za pregled u roku od nekoliko dana. Kada pacijent ne uspostavi nikakav kontakt nakon određenog vremena, pokreće se tzv. sigurnosni pregled. Ako se takvi sustavi žele široko usvojiti, važno je znati pomažu li.
Da bismo to saznali, pregledali smo postojeća istraživanja o tome jesu li sustavi zakazivanja termina koje pokreće pacijent s kroničnim ili rekurentnim bolestima bolji za vođenje bolničke ambulantne skrbi od tradicionalnih sustava gdje termin određuje medicinski tim. Zanimalo nas je mogu li ti sustavi smanjiti kontakt pacijenata sa zdravstvenim uslugama i povezane troškove, ali i dalje biti sigurni.
Pronašli smo 17 randomiziranih studija koje su uključivale gotovo 4000 ljudi koji žive s bolestima kao što su rak, reumatoidni artritis, upalna bolest crijeva, psorijaza, astma i kronična opstruktivna plućna bolest, a koje su testirale sustav zakazivanja termina koji pokreće pacijent. Većina studija bila je iz Ujedinjenog Kraljevstva, a ostala su iz drugih dijelova Europe.
Sveukupno, studije upućuju na malu ili nikakvu razliku između sustava zakazivanja pregleda koji pokreće pacijent i tradicionalnog sustava za većinu ishoda koje smo procijenili. To uključuje pacijentovo iskustvo specifičnih simptoma bolesti, napredovanje bolesti i nuspojave. Iskustva su slična i za anksioznost, depresiju i kvalitetu života.
Vjerojatno ne postoji razlika u broju kontakata sa zdravstvenim službama između dva sustava, ali možda postojati razlika u tome tko se kontaktira i kako se to događa. To bi moglo utjecati na troškove povezane sa sustavom koji je pokrenuo pacijent, ali trenutno nema dovoljno dokaza da bismo bili sigurni u to. Isto tako, bilo je malo informacija o broju propuštenih termina, ali podatci koji postoje upućuju na to da bi broj propuštenih termina mogao biti manji sa sustavom koji pokreće pacijent.
Ukratko, naš Cochraneov sustavni pregled sugerira da sustav zakazivanja termina koji pokreće pacijent može biti sigurna alternativa sustavu zakazivanja termina koji pokreće kliničar, može pružiti fleksibilnost pacijentima i pružateljima skrbi i dati više autonomije pacijentima i njihovim obiteljima. Postoji određena nesigurnost u tim podacima, ali sustav koji pokreće pacijent podržao je Kraljevski koledž internista u Londonu 2018. i Dugoročni plan nacionalne zdravstvene skrbi u Velikoj Britaniji iz 2019. Potrebna je pažnja kada se pomaže pacijentima da odaberu hoće li sustav zakazivanja termina koji pokreće pacijent biti prikladan za njih. Smjernice su dostupne u Velikoj Britaniji. Pri izboru treba uzeti u obzir stanje koje se prati i osobne značajke pojedinca.

Andrija: Ako želite pročitati više o tim sustavima i kome bi mogli biti korisni, u Cochranovom sustavnom pregledu ima puno više detalja. Dostupan je online na Cochrane Library.com. Samo upišite u tražilicu. 'patient-initiated appointment system'.

Preveo: Irena Zakarija-Grković
Lektorirao: Matko Marušić
Čitali: Irena Zakarija-Grković i Andrija Babić
Snimio: Teo Peričić