Kirurški zahvati na srcu (kardiokirurgija) mogu biti djelotvorni u liječenju srčanih bolesti, ali imaju određeni rizik od nuspojava. Usprkos sve većem broju pacijenata koji se podvrgavaju kardiokirurgiji, a koji imaju i druge ozbiljne bolesti osim bolesti srca (komorbiditete), operativni rezultati ostali su isti tijekom zadnjih nekoliko desetaka godina zbog značajnih napredaka ostvarenih u području kirurških tehnika. Međutim, usprkos tomu, skrb za te pacijente u vrijeme oko operacije i dalje se može poboljšati.

Statini (lijekovi iz skupine inhibitora HMG-CoA reduktaze) propisuju se za snižavanje razine kolestrola u krvi, ali je poznato da imaju i druge povoljne učinke osim snižavanja razine lipida. Ranije studije su pokazale da je uzimanje statina povezano s manjom smrtnošću pacijenata koji imaju aterosklerotsku bolest srca i krvnih žila. Međutim, dokazi o povoljnom djelovanju statina kod pacijenata koji se podvrgavaju kirurgiji srca nisu dosljedni, jer se uglavnom odnose na dokaze iz studija koje samo promatraju pacijente (obzervacijske studije) i na vrlo malom broju randomiziranih kliničkih pokusa (u kojima su ispitanici nasumično raspoređeni u više terapijskih skupina).

Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda bio je analizirati trenutno dostupne dokaze iz literature o terapiji statinima prije operacije za smanjenje glavnih neželjenih kardiovaskularnih incidenata u pacijenata upućenih na kirurgiju srca. Ovaj je sustavni pregled prvi put objavljen 2012. godine i ovo je obnovljena verzija.

Pretražen je niz baza podataka Cochrane Central Register of ControlledTrials, MEDLINE, EMBASE i metaRegister ofControlled Trials. Pronađeno je 17 studija objavljenih između 1999. i 2014. godine u kojima je sudjelovalo ukupno 2138 ispitanika podvrgnutih različitim kardiokirurškim zahvatima. Sve uključene studije bile su randomizirani kontrolirani pokusi u kojima je liječenje statinom uspoređeno s kontrolnom intervencijom (bez statina) ili placebom u pacijenata koji su uglavnom upućeni na kirurški zahvat za ugradnju koronarnih premosnica.

Preoperativna terapija statinima dovela je do smanjenja učestalosti postoperativne fibrilacije atrija i kraće duljine boravka u jedinici intenzivnog liječenja (9 studija) i kraćeg boravka u bolnici (11 studija). Iako je prethodno liječenje statinom bilo povezano s nižom pojavnošću infarkta miokarda (7 studija) i zatajenja bubrega (5 studija), ti rezultati nisu dosegli statističku značajnost. Nadalje, terapija statinima nije imala utjecaja na kratkoročnu smrtnost (2 studije) i postoperativni moždani udar (2 studije). Nisu opisane ozbiljne nuspojave terapije statinima prije operacije srca. Međutim, sve analizirane studije uključile su uglavnom pacijente podvrgnute operaciji ugradnje premosnica pa stoga rezultate ove studije nije nužno moguće poopćiti na sve pacijente koji se podvrgavaju kirurškim zahvatima na srcu.