Intervencije kognitivnog treninga za demenciju i blago kognitivno oštećenje kod Parkinsonove bolesti

Istraživačko pitanje

Cilj je bio utvrditi jesu li intervencije kognitivnog treninga učinkovite u poboljšanju kognitivnih funkcija (mišljenja) kod osoba s demencijom uzrokovanom Parkinsonovom bolešću ili blagim kognitivnim oštećenjem.

Dosadašnje spoznaje

Otprilike 60 % do 80 % osoba s Parkinsonovom bolešću (PB) razvije određeni stupanj kognitivnog oštećenja, što znači da mogu imati poteškoća s razmišljanjem i rasuđivanjem, pamćenjem, jezikom ili percepcijom. Ako su te poteškoće dovoljno ozbiljne da utječu na sposobnost osobe da obavlja svakodnevne aktivnosti, tada se kaže da osoba ima demenciju povezanu s Parkinsonovom bolešću (PBD). Ako osoba ima kognitivnih poteškoća, ali to bitno ne utječe na njezino obavljanje svakodnevnih aktivnosti, smatra se da ima blago kognitivno oštećenje povezano s Parkinsonovom bolešću (PD-MCI). Kognitivni trening uključuje vježbanje kognitivnih vještina, poput pamćenja, pažnje i jezika, pomoću određenih zadataka. Kognitivni trening mogao bi pomoći osobama s PDD-om ili PD-MCI-jem da održe bolje kognitivne vještine.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

U ovom je sustavnom pregledu ispitano je li kognitivni trening učinkovit u poboljšanju ishoda kao što su ukupne kognitivne vještine („globalna kognicija”), pamćenje, pažnja ili sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti kod osoba s Parkinsonovom bolešću i demencijom ili blagim kognitivnim oštećenjem. Pretražena je medicinska literatura kako bi se pronašla istraživanja u kojima su uspoređene osobe koje su primale intervenciju kognitivnog treninga s osobama koje je nisu primale („kontrolna skupina”). Uključena su samo istraživanja u kojima je odluka o tome hoće li netko primiti intervenciju kognitivnog treninga donesena nasumično. Takva se istraživanja nazivaju randomiziranim kontroliranim kliničkim ispitivanjima i smatraju se najnepristranijom metodom za provjeru učinkovitosti liječenja. Druge vrste istraživanja nisu uključene.

Rezultati

Uključeno je sedam istraživanja u kojima je ukupno 225 ispitanika nasumično raspoređeno u skupinu koja je primala kognitivni trening ili u kontrolnu skupinu. Liječenje je trajalo od četiri do osam tjedana. Sve intervencije kognitivnog treninga provodile su se putem računala. Kontrolne skupine nisu primale nikakvu intervenciju ili su primale kontrolnu intervenciju, kao što su jezične ili motoričke vježbe ili sudjelovanje u rekreacijskim aktivnostima. Nije utvrđena razlika između ispitanika koji su primali kognitivni trening i ispitanika u kontrolnim skupinama kad je riječ o općim kognitivnim sposobnostima ubrzo nakon završetka liječenja. Nije bilo uvjerljivih dokaza o koristi za pojedine kognitivne vještine, a nije utvrđena ni korist u obavljanju svakodnevnih aktivnosti ni u kvaliteti života. Međutim, ovi su se rezultati temeljili na malom broju ispitanika u malom broju istraživanja. Kvaliteta dokaza u cjelini bila je niska, što znači da bi se rezultati daljnjih istraživanja mogli razlikovati od rezultata ovog sustavnog pregleda.

Zaključak

Nije bilo pouzdanih dokaza da je kognitivni trening koristan za osobe s Parkinsonovom bolešću i demencijom ili blagim kognitivnim oštećenjem. Uključena istraživanja bila su mala i imala su nedostatke koji su mogli utjecati na rezultate. Kvaliteta dokaza bila je niska i potrebna su daljnja istraživanja prije nego što se sa sigurnošću može utvrditi je li kognitivni trening učinkovit za ovu skupinu osoba.