Istraživačko pitanje

U ovom Cochrane sustavnom pregledu analizirani su dokazi iz kliničkih pokusa u kojima je ispitana primjena antibiotika za sprječavanje upale donjih dišnih puteva u djece mlađe od 12 godina u kojih postoji povećani rizik nastanka takve bolesti.

Dosadašnje spoznaje

Godišnje 1,4 milijuna djece umire od upale dišnih puteva. Svako peto dijete koje je umrlo je mlađe od 5 godina. Primjena antibiotika bi mogla biti korisna u liječenju zaraznih bolesti donjeg dišnog sustava u djece mlađe od 12 godina u kojih postoji povećani rizik. Za sada nema pregleda s dokazima o učinkovitosti antibiotika u sprječavanju zaraze donjih dišnih puteva.

Značajke studija

U veljači 2015. pretražene su baze podataka kako bi se pronašla istraživanja o učinku antibiotika u sprječavanju upale donjih dišnih puteva u djece mlađe od 12 godina s povećanim rizikom od nastanka takve upale.

U sustavni pregled uključeno je 10 studija; u tri su ispitivani antibiotici u 1345 djece s HIV-om (SIDA), u četiri studije je bilo 429 djece s cističnom fibrozom, u jednoj 219 djece sa srpastom anemijom, u jednoj studiji 160 djece liječene od zloćudnih bolesti, te u jednoj studiji 40 djece s niskom porođajnom težinom i poteškoćama disanja.

Studije su trajala od 18,9 mjeseci do 24,7 mjeseci u djece s HIV-om, od 6 - 36 mjeseci u djece sa cističnom fibrozom, 15 mjeseci u jednoj studiji djece sa srpastom anemijom, 13-24 mjeseci u jednoj studiji djece sa zloćudnim bolestima, i sedam dana u novorođenčadi s niskom porođajnom težinom i poteškoćama disanja.

Izvori financiranja istraživanja

Studije koje su uključile djecu s HIV-om financirali su International Aid Agency (1), vlade (1) i neprofitne udruge (1).

Od 4 studije koje su uključile djecu sa cističnom fibrozom, tri su financirale neprofitne organizacije, a jednu vlada.

Jednu studiju koja je uključila djecu sa srpastom anemijom financirala je vlada, a studija koja je uključila djecu sa zloćudnim bolestima dobila je financiranje od vlade, industrije i neprofitnih udruga.

Financiranje studije s novorođečadi s poteškoćama disanja nije bilo navedeno.

Ključni rezultati

U djece s HIV-om antibiotici nisu smanjili vjerojatnost zaraze tuberkulozom. Sveukupno nije bilo poboljšanja stope smrtnosti, ali je broj primitaka u bolnicu bio znatno smanjen uz antibiotike u jednoj studiji.

U djece sa cističnom fibrozom, antibiotici nisu smanjili sklonost zaraze s Pseudomonas bakterijama, ali je smanjen broj pogoršanja i posljedično otežanog disanja.

U djece sa srpastom anemijom antibiotici su smanjili sklonost nastanku infekcija krvi.

U studiji s djecom sa zloćudnim bolestima, antibiotici su smanjili sklonost upale pluća s Pneumocystis bakterijama.

U novorođenčadi s poteškoćama disanja antibiotici nisu smanjili sklonost plućnim zarazama.

Kvaliteta dokaza

U dvije studije s djecom oboljelom od HIV-a je kvaliteta dokaza srednja budući da su antibiotici za sprječavanje tuberkuloze različito primjenjivani. U procjeni smanjenja smrtnosti je dokaz srednje kvalitete zbog različitih antibiotika. Za primitke na bolničko liječenje kvaliteta dokaza nije bila procijenjena uslijed nedostatnih podataka.

U djece sa cističnom fibrozom je kvaliteta dokaza srednja uslijed različitih antibiotika za smanjenje učestalosti zaraze Pseudomonas bakterijama. Kvaliteta dokaza je visoka za smanjenje pogoršanja primjenom antibiotika.

U djece sa zloćudnim bolestima kvaliteta dokaza je srednja za smanjenje sklonosti zarazom Pneumocystis bakterijama uslijed neizravnih rezultata.

Uslijed nedostatka podataka kvaliteta dokaza nije procijenjena za primjenu antibiotika u djece sa srpastom anemijom za smanjenje krvne zaraze, te također za primjenu antibiotika za smanjenje plućne zaraze u novorođenčadi niske porođajne težine s poteškoćama disanja budući da je nepristranost bila niska u prvoj studiji, a visoka u drugoj.