Uvod

Broj ljudi sa demencijom i drugim kognitivnim povećava se širom svijeta. Preporučuje se postavljanje dijagnoze demencije u ranom stadiju, ali ne postoji suglasje o najboljem dijagnostičkom pristupu. Postoje brojni testovi koje zdravstveni djelatnici mogu koristiti u procjeni ljudi sa slabim pamćenjem ili kognitivnim oštećenjem. U ovom istraživanju ispitani su dokazi o pretrazi koja se zove 18F-FDG PET test.

Cilj istraživanja

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda literature bio je ispitati dokaze iz istraživanja u kojima je analizirana dijagnostička točnost 18F-FDG PET; pacijentima je napravljena pretraga i onda je ispitano koliko je pretraga pouzdana u predviđanju koliko ljudi s blagim kognitivnim oštećenjem će s vremenom razviti Alzheimerove bolesti ili druge vrste demencije.

Obilježja uključenih istraživanja

Dokazi se temelje na literaturi objavljenoj do siječnja 2013. Uključili smo 16 studija u kojima je sudjelovalo ukupno 697 ispitanika s blagim kognitivnim oštećenjem. Studije su objavljivane u periodu od preko 14 godina (1999. od 2013.). Studije su bile male, s 19 do 94 ispitanika. U pet članaka prosječna dob ispitanika je bila manja od 70 godina. Dob u najmlađem uzorku je bila u rasponu od 55 do 73 godina, a u najstarijem uzorku od 71 do 86 godina. Ispitanici su u istraživanja uključeni uglavnom iz sveučilišnih odjela, klinika ili istraživačkih centara. U uključenim studijama postotak ispitanika s pozitivnim ulaznim 18F-FDG PET snimanjem se kretao u rasponu od 10,5% do 74%, a postotak ispitanika kod kojih se s vremenom razvila demencija Alzheimerove bolesti kretao se u rasponu od 22% do 50%. Uključene studije su prikazale raspon različitih graničnih vrijednosti korištenih za prepoznavanje ispitanika s pozitivnim 18F-FDG PET rezultatima.

Kvaliteta dokaza

Naši rezultati se temeljeni na studijama u kojima su rezultati prikazani na loš način. Većina uključenih studija imala je nejasan rizik od pristranosti prvenstveno zbog toga što nije dovoljno detaljno opisan način na koji su ispitanici odabrani i kako je opravdana klinička dijagnoza Alzheimerove bolesti. Što se tiče procjene 18F-FDG PET testa, više od 50% studija nisu imale dobro razrađenu metodologiju.

Glavna ograničenja postojećih dokaza su loše prikazivanje podataka u uključenim studijama, nedostatak općenito prihvaćene granične vrijednosti za 18F-FDG PET snimanje u ljudi s blagim kognitivnim oštećenjem te izražene varijacije u točnosti testova u uključenim studijama.

Ključni rezultati

Analizom literature smo našli da 18F-FDG PET, ako se koristi kao jedina pretraga, nema dovoljnu preciznost za prepoznavanje ljudi s blagim kognitivnim oštećenjem koji će u određenom vremenskom razdoblju razviti demenciju zbog Alzheimerove bolesti ili neki drugi oblik demencije. Ako pretpostavimo da je 38% tipičan postotak pacijenata koji od blagog kognitivnog oštećenja prijeđu u Alzheimerovu bolest, rezultati sugeriraju da ćemo za svakih 1000 pretraga napravljenih s 18F-FDG PET imati 174 slučaja koji će imati uredan nalaz, ali će svejedno napredovati u Alzheimerovu bolest, dok ćemo imati 285 slučajeva s problematičnim nalazom koji neće napredovati u Alzheimerovu bolest. Dakle, uočavanje problema na 18F-FDG PET snimanju u ljudi s blagim kognitivnim oštećenjem nema kliničke vrijednosti u ranom predviđanju razvoja demencije uslijed Alzheimerove bolesti.