Rehabilitacija osoba s demencijom nakon operacije prijeloma kuka

Uvod

Prijelom kuka ozljeda je koja se javlja prvenstveno u starijih osoba, a obično je uzrokovana padom. Može utjecati na sposobnost osobe da hoda, obavlja aktivnosti svakodnevnog života i ostane samostalna. Prijelom kuka češći je u osoba s demencijom, a tim osobama oporavak može biti teži jer imaju veći rizik od pogoršanja smetenosti i razvoja dodatnih komplikacija nakon operacije, poput dekubitusa i infekcija prsnog koša. Također im može biti teže izraziti bol i nelagodu.

Istraživačko pitanje

Cilj je bio saznati mogu li različiti načini liječenja osoba s demencijom nakon prijeloma kuka utjecati na uspješnost njihova oporavka i povezane troškove oporavka. Ovo je obnovljeni Cochraneov sustavni pregled.

Značajke istraživanja

Tražena su randomizirana kontrolirana ispitivanja (vrsta ispitivanja u kojem se ispitanici slučajnim odabirom raspoređuju u jednu od dvije ili više skupina liječenja) u kojima je uspoređen bilo koji model poboljšane skrbi i rehabilitacije za osobe s demencijom nakon prijeloma kuka s uobičajenom skrbi koja se pruža u ustanovi u kojoj se provodi ispitivanje. U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 16. listopada 2019. godine.

Pronađeno je sedam ispitivanja u kojima je sudjelovalo ukupno 555 osoba s demencijom nakon prijeloma kuka. U pet ispitivanja uspoređen je poboljšani interdisciplinarni program rehabilitacije i skrbi, u kojem su različiti zdravstveni djelatnici surađivali u bolnici i zajednici ili samo u bolnici, s uobičajenom bolničkom skrbi. U dva ispitivanja uspoređena je bolnička skrb koju je vodio gerijatar sa skrbi koju je vodio ortopedski kirurg.

Ključni rezultati

U osoba s demencijom koje nakon prijeloma kuka primaju poboljšanu skrb i rehabilitaciju u bolnici mogao bi biti manji rizik od razvoja delirija. Kada skrb vodi gerijatar, boravak u bolnici mogao bi biti tri do četiri dana kraći nego kada skrb vodi ortopedski kirurg. Nema podataka o učinku bilo kojeg modela skrbi na kvalitetu života, a nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi ni njihove učinke na druge važne ishode, kao što su sposobnost osobe da obavlja svakodnevne aktivnosti, ponovno stjecanje pokretljivosti, kognitivne funkcije, bol, smrtnost ili vjerojatnost povratka na mjesto na kojem je osoba živjela prije prijeloma.

Kvaliteta dokaza

Glavni problemi s dokazima bili su to što je većina istraživanja bila mala i što su njihovi rezultati mogli biti podložni pristranosti. Većina rezultata ovog sustavnog pregleda vrlo je nesigurna. Nijedan od modela skrbi nije bio posebno osmišljen za osobe s demencijom. Svi podatci uključeni u ovaj sustavni pregled potječu od osoba s demencijom koje su sudjelovale u većim ispitivanjima provedenima na svim starijim osobama s prijelomima kuka, iako osobe s demencijom mogu imati posebne potrebe.

Zaključci

Proučavani modeli skrbi mogli bi donijeti određene koristi, ali trenutačno dostupna istraživanja nisu dovoljna za utvrđivanje najboljih načina skrbi za osobe s demencijom nakon operacije prijeloma kuka.