Dosadašnje spoznaje
Kognitivno oštećenje stanje je u kojem osobe imaju problema s pamćenjem, učenjem, koncentracijom i donošenjem odluka. Osobe s blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) općenito imaju više problema s pamćenjem od drugih ljudi njihove dobi, ali ti problemi nisu dovoljno ozbiljni da bi se klasificirali kao demencija. Istraživanja su pokazala da osobe s blagim kognitivnim oštećenjem i gubitkom pamćenja imaju veću vjerojatnost za razvoj demencije uzrokovane Alzheimerovom bolešću (otprilike 10 % do 15 % slučajeva godišnje) nego osobe bez blagog kognitivnog oštećenja (1 % do 2 % godišnje). Trenutačno je jedini pouzdan način dijagnosticiranja demencije uzrokovane Alzheimerovom bolešću praćenje osoba s MCI-jem i procjena kognitivnih promjena tijekom godina. Magnetska rezonancija (MR) može otkriti promjene u moždanim strukturama koje upućuju na početak Alzheimerove bolesti. Rana dijagnoza blagog kognitivnog oštećenja uzrokovanog Alzheimerovom bolešću važna je jer osobe s blagim kognitivnim oštećenjem mogu imati koristi od ranog liječenja kojim se može spriječiti ili odgoditi kognitivni pad.
Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda
Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda bio je procijeniti dijagnostičku točnost magnetske rezonancije (MR) za ranu dijagnozu demencije uzrokovane Alzheimerovom bolešću kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem.
Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?
Volumen nekoliko regija mozga mjeren je magnetskom rezonancijom. Većina istraživanja (22 istraživanja, 2209 ispitanika) mjerila je volumen hipokampusa, područja mozga koje je prvenstveno povezano s pamćenjem.
Ključni rezultati
U 33 prihvatljiva istraživanja bilo je uključeno 3935 ispitanika s blagim kognitivnim oštećenjem, koji su praćeni dvije ili tri godine kako bi se utvrdilo hoće li razviti demenciju uzrokovanu Alzheimerovom bolešću. Otprilike trećina njih razvila je demenciju uzrokovanu Alzheimerovom bolešću, dok ostali nisu razvili demenciju ili su razvili druge vrste demencije.
Utvrđeno je da magnetska rezonancija (MR) nije dovoljno točna za prepoznavanje osoba s blagim kognitivnim oštećenjem kod kojih će se razviti demencija uzrokovana Alzheimerovom bolešću. Točna prognoza razvoja Alzheimerove bolesti ne bi bila postavljena kod 81 od 300 osoba s blagim kognitivnim oštećenjem (lažno negativni rezultati), a pogrešna prognoza razvoja Alzheimerove bolesti bila bi postavljena kod 203 od 700 osoba s blagim kognitivnim oštećenjem (lažno pozitivni rezultati). Zbog toga bi osobe s lažno negativnim rezultatom bile pogrešno umirene i ne bi se pripremile za suočavanje s Alzheimerovom bolešću, dok bi osobe s lažno pozitivnim rezultatom patile zbog pogrešne najave dijagnoze.
Kvaliteta dokaza
U uključenim istraživanjima dijagnoza demencije uzrokovane Alzheimerovom bolešću postavljena je procjenom svih ispitanika prema standardnim kliničkim kriterijima nakon dvije ili tri godine praćenja. Postojale su određene nedoumice u vezi s načinom provođenja istraživanja jer su ispitanici uglavnom odabrani iz kliničkih registara i referentnih centara, a postojale su i nedoumice u vezi s načinom tumačenja nalaza magnetske rezonancije. Osim toga, istraživanja su se međusobno razlikovala po načinu provođenja te su primijenjene različite metode za odabir osoba s blagim kognitivnim oštećenjem i snimanje magnetskom rezonancijom.
Kome je namijenjen ovaj sustavni pregled?
Rezultati se ne odnose na osobe s blagim kognitivnim oštećenjem u općoj populaciji, već samo na osobe s blagim kognitivnim oštećenjem koje dolaze u klinike za pamćenje ili referentne centre.
Što nam govore dokazi ovog sustavnog pregleda?
Magnetska rezonancija kao samostalan test nije dovoljno točna za ranu dijagnozu demencije uzrokovane Alzheimerovom bolešću kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem jer je jedna od tri ili četiri osobe dobila pogrešnu dijagnozu Alzheimerove bolesti. Buduća istraživanja ne bi se trebala usredotočiti na jedan test, poput magnetske rezonancije, već na kombinacije testova kako bi se poboljšala rana dijagnoza demencije uzrokovane Alzheimerovom bolešću.
Datum pretraživanja dokaza
U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 29. siječnja 2019. godine.
Hrvatski Cochrane. Prevela: Ivana Žilić. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr
Ovaj Cochraneov sustavni pregled izvorno je napravljen na engleskom jeziku. Točnost prijevoda odgovornost je prevoditeljskog tima koji ga izrađuje. Prijevod je izrađen s pažnjom i slijedi standardne postupke kako bi se osigurala kontrola kvalitete. Međutim, u slučaju nepodudarnosti, netočnih ili neprimjerenih prijevoda, prednost ima izvorna verzija na engleskom jeziku.
