Istraživačko pitanje

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je usporediti smirujuće ili sedativne (pospanost) učinke benzodiazepina, primijenjenih samostalno ili u kombinaciji s drugim lijekovima, u usporedbi s učinkom placeba (lažni lijek), drugih lijekova ili liječenja bez lijekova, za ljude koji su agresivni ili uznemireni jer proživljavaju psihozu.

Dosadašnje spoznaje

Akutna psihoza je brzo pogoršanje mentalnog stanja u kojem se često gubi dodir sa stvarnošću. Ljudi mogu doživjeti zastrašujuće zablude ili halucinacije koje uznemiruju i mogu izazvati uznemireno ili agresivno ponašanje. U hitnim slučajevima, ova uznemirenost ili agresija mogu naštetiti osobi koja doživljava psihozu ili drugima oko njih. Mogu biti potrebna brza smirivanja ili sedacija lijekovima, kako bi se izbjegla takva šteta. Najčešći lijekovi koji se koriste za postizanje stanja smirenosti ili sedacije su benzodiazepini i oni se mogu davati sami ili u kombinaciji s antipsihoticima.

Pretraživanje literature

Izvorno pretraživanje za ovaj sustavni pregled provedeno je u siječnju 2012. godine, a potom su izvršena dva obnovljena pretraživanja u kolovozu 2015. i kolovozu 2016. godine. Ukupno je pronađeno 2,497 zapisa, koje su autori pregleda provjerili radi uključivanja ili isključivanja iz pregleda. Autori su uključili samo randomizirana klinička istraživanja (klinička istraživanja u kojima se ljudi nasumce stavljaju u jednu od dvije ili više skupina) koja su uključivala ljude s akutnom psihozom, a koji su imali uznemirenost, nasilno agresivno ponašanje (ili njihovu kombinaciju). Istraživanja su morala proučavati liječenje benzodiazepinima, bilo samostalno ili u kombinaciji s bilo kojim antipsihoticima, u usporedbi s placebom, samim antipsihoticima ili kombinacijom s drugim antipsihoticima/benzodiazepinima/antihistaminicima ili terapijama koje ne uključuju lijekove.

Ključni rezultati

Ukupno je uključeno 20 istraživanja. Sveukupno, kvaliteta dokaza bila je niska ili vrlo niska zbog ozbiljnog rizika od pristranosti i vrlo male veličine obuhvaćenih istraživanja. Nije bilo jasne razlike u poboljšanju između benzodiazepina i placeba, benzodiazepina i antipsihotika, ili benzodiazepina zajedno s antipsihoticima i samih benzodiazepina ili samo antipsihotika. Kada su se benzodiazepini uspoređivali s kombinacijom antipsihotici/antihistaminici, ljudi koji su primali samo benzodiazepin imali su manju vjerojatnost za poboljšanje stanja, ali dokazi su bili niske razine kvalitete. Samo je jedno istraživanje pokazalo niži učinak kombinacije benzodiazepin/antipsihotik, u odnosu na kombinaciju antihistaminik/antipsihotik. Međutim, dokazi su vrlo niske kvalitete. Što se tiče nuspojava, ljudi koji su primali benzodiazepine u usporedbi s antipsihoticima, imali su manji rizik od pojave simptoma kao što su drhtanje, tremor i nejasan govor, dok su rezultati uzrokovane sedacije bili nejasni.

Zaključci

Postojeća istraživanja nisu dovoljno informativna da bi podržala ili opovrgnula upotrebu samih benzodiazepina ili kao dodatak drugim lijekovima, kada je potrebno hitno smirenje ili sedacija lijekovima. Iako sami benzodiazepini mogu uzrokovati manje nuspojava u usporedbi sa starijim antipsihoticima, kada se dodaju drugim lijekovima, to može dovesti do nepotrebnih nuspojava. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se pružili kvalitetni dokazi sa čvrstim zaključcima u svrhu poboljšanja kliničke prakse i preporuke za brzo smirivanje ljudi sa psihozama koji su agresivni ili uznemireni.