Ključne poruke

– Liječenje selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina vjerojatno smanjuje vlastitu procjenu predmenstrualnih simptoma i može biti učinkovitije kada se primjenjuje kontinuirano nego kada se primjenjuje samo u lutealnoj fazi.

– Neželjeni učinci liječenja selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina vjerojatno su česti, a uključuju mučninu, nedostatak energije i jaku želju za snom.

Uvod

Predmenstrualni sindrom (također poznat kao PMS) je relativno često stanje koje utječe na fizičku, psihičku i društvenu dobrobit žena u danima koji prethode menstruaciji, a ublažava se početkom menstruacije (krvarenja). Uzrokuju ga hormonalne promjene, ali je izraženije od uobičajenih promjena raspoloženja koje se javljaju tijekom menstrualnog ciklusa. Žene s predmenstrualnim sindromom mogu doživjeti simptome depresije, tjeskobe i razdražljivosti čija jačina može uzrokovati znatnu nelagodu ili narušavati svakodnevni život.

Teška vrsta predmenstrualnog sindroma poznata je kao predmenstrualni disforični poremećaj, koji ima izraženije psihološke simptome i dulje trajanje simptoma te pogađa 1% do 6% žena. Poremećaj se definira ponavljajućim psihijatrijskim simptomima, uključujući emocionalnu labilnost (pretjerane promjene raspoloženja pri kojima se javljaju snažne emocije ili osjećaji kao što su nekontroliran smijeh ili plač, pojačana razdražljivost ili nagla ljutnja), sniženo raspoloženje, agresiju i razdražljivost, a sve se to pojavljuje i u danima koji prethode menstruaciji.

Dosadašnje spoznaje

Liječenje predmenstrualnog sindroma i predmenstrualnog disforičnog poremećaja može uključivati ​​intervencije u načinu života kao što su tjelovježbe, prestanak pušenja i regulacija težine. Druge intervencije uključuju akupunkturu, lijekove poput oralnih kontraceptiva koji sadrže drospirenon i biljne lijekove.

Što su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina?

Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina su vrsta lijekova koji inhibiraju apsorpciju serotonina, prirodne kemikalije koja djeluje kao glasnik između moždanih stanica. Čini se da promjena ravnoteže serotonina poboljšava raspoloženje. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina najčešće se koriste za liječenje depresije i anksioznosti, ali mogu biti učinkoviti za predmenstrualni sindrom.

Cilj ovog sustavnog pregleda

Željelo se saznati jesu li inhibitori ponovne pohrane serotonina učinkovitiji od placeba (lažnog liječenja) u poboljšanju ukupnih samoprocijenjenih predmenstrualnih simptoma kod žena s predmenstrualnim sindromom i predmenstrualnim disforičnim poremećajem te ispitati pojavu neželjenih učinaka povezanih s liječenjem.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja koja su uspoređivala selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina s placebom među ženama kojima je dijagnosticiran predmenstrualni sindrom i predmenstrualni disforični poremećaj. Rezultati su uspoređeni i sažeti te je procijenjena razina pouzdanosti dokaza na temelju čimbenika kao što su način provođenja istraživanja i broj uključenih ispitanika.

Ključni rezultati

Uključena su 34 istraživanja koja su uključivala 4563 žene s dijagnozom teškog predmenstrualnog sindroma ili predmenstrualnog disforičnog poremećaja. Istraživanja su objavljena između 1991. i 2020. godine, a uglavnom su provedena u zapadnim zemljama. Devetnaest ih je provedeno u SAD-u. Većina žena bila je u dobi od 18 do 49 godina. Najmanje 23 istraživanja (68%) financirale su farmaceutske tvrtke.

Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina vjerojatno su bili učinkoviti u smanjenju ukupnih predmenstrualnih simptoma. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina obično su se uzimali tijekom dva tjedna prije početka menstruacije (lutealna faza) ili svaki dan (kontinuirano). Oba su se režima činila učinkovitima, iako je kontinuirano doziranje vjerojatno bilo učinkovitije liječenje.

Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina vjerojatno povećavaju rizik od neželjenih učinaka, a najčešći su mučnina, nedostatak energije i pospanost. Druga su istraživanja otkrila da mučnina može biti prolazna, dok su se drugi neželjeni učinci javljali dulje. Dokazi ukazuju na to da ako je rizik od mučnine u skupini koja je primala placebo iznosio 7%, u skupini koja je primala inhibitore ponovne pohrane serotonina iznosio je 20% (u rasponu od 16% do 24%). Također se pokazalo da je rizik od smanjene energije u skupini koja je primala placebo iznosio 5%, u usporedbi s 14% (u rasponu od 10% do 20%) u skupini koja je primala inhibitore ponovne pohrane serotonina. Izračunato je da će se mučnina vjerojatno pojaviti kao neželjeni učinak kod otprilike jedne od osam žena koje uzimaju selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina za liječenje predmenstrualnih simptoma, a nedostatak energije vjerojatno će se pojaviti kao neželjeni učinak kod otprilike jedne od svakih devet žena.

Ograničenja ovog pregleda

Postoji umjerena sigurnost u dokaze jer je u uključenim istraživanjima izvještavanje o metodama bilo slabo. Osim toga, više od dvije trećine uključenih istraživanja financirale su farmaceutske tvrtke, što može značiti da prikazani učinci izgledaju povoljnije za lijek sponzora. To znači da se rezultati moraju tumačiti s oprezom i da je potrebno više istraživanja kako bi se potvrdili nalazi.

Datum pretraživanja dokaza

Ovo je obnovljeni Cochraneov sustavni pregled. U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do studenog 2023. godine.