Videoigre za shizofreniju

Istraživačko pitanje

Jesu li videoigre učinkovit tretman (samostalno ili kao dodatak) za poboljšanje dobrostanja i funkcioniranja osoba sa shizofrenijom ili shizoaktivnim poremećajem?

Dosadašnje spoznaje

Shizofrenija je teška mentalna bolest koja pogađa ljude diljem svijeta. Osobe sa shizofrenijom često imaju iskrivljen pogled na stvarnost - opažaju stvari koje nisu prisutne (halucinacije) i vjeruju u stvari koje nisu istinite (zablude). Osobe sa shizofrenijom mogu doživjeti probleme s motivacijom, često osjećaju tjeskobu i depresiju i doživljavaju kognitivne simptome, boreći se da ostanu usredotočene na svakodnevne aktivnosti, a često postaju i dezorijentirane. Halucinacije i zablude obično se liječe antipsihoticima, dok je druge simptome teško liječiti isključivo lijekovima.

Psihološke se terapije ponekad koriste zajedno s lijekovima za ublažavanje nekih simptoma shizofrenije, ali te terapije znaju biti složene i skupe. Videoigre su poprilično jeftin, a za mnoge i zanimljiv način liječenja. Postoje naznake da one mogu poboljšati kognitivna oštećenja poput nedostatka fokusa ili lošeg pamćenja, koje osobe sa shizofrenijom često imaju. Kada bi se pokazale učinkovitima, videoigre bi mogle biti jednostavna i poprilično jeftina dodatna terapija za osobe sa shizofrenijom.

Pretraživanje literature

Tražili smo randomizirana kontrolirana ispitivanja (vrsta istraživanja u kojoj se sudionici svrstavaju u jednu od dvije ili više grupa liječenja metodom slučajnosti) koja uključuju osobe sa shizofrenijom koje primaju intervenciju u obliku videoigre ili drugu vrstu liječenja poput terapije razgovorom (kognitivnu terapiju) ili placebo (prividno liječenje). Pretrage smo izvršili u ožujku 2017., kolovozu 2018. i kolovozu 2019. godine.

Rezultati

Sedam istraživanja zadovoljilo je naše kriterije za uključenje i pružilo upotrebljive podatke. Intervencije u videoigrama kategorizirane su kao one koje uključuju pokrete tijela (igre s fizičkim treningom) i one koje ih ne uključuju (igre bez fizičkog treninga). Ispitivanja videoigara s fizičkim treningom uspoređivala su tu intervenciju s oblikom terapije "treninga mozga", poznatom kao kognitivno obnavljanje. Jedno je ispitivanje usporedilo videoigre koje uključuju fizički trening sa uobičajenim liječenjem, a drugo je usporedilo videoigre koje uključuju fizički trening s videoigrama bez fizičkog treninga. Sve intervencije u obuhvaćenim ispitivanjima pružene su zajedno s uobičajenim liječenjem.

Trenutno dostupni dokazi sugeriraju da videoigre bez fizičkog treninga možda nisu toliko korisne za kognitivno funkcioniranje kao kognitivno obnavljanje, ali ne postoje druge jasne razlike između videoigara bez fizičkog treninga i kognitivnog obnavljanja za poboljšanje funkcioniranja kod osoba sa shizofrenijom. Video igre koje su više usmjerene na fizički trening mogu imati neke koristi u usporedbi sa uobičajenim liječenjem za poboljšanje fizičke spremnosti. Ne možemo donijeti nikakve čvrste zaključke u vezi učinaka videoigara dok ne budu dostupni kvalitetniji dokazi.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Prevela: Marija Franka Marušić. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save