Cilj sustavnog pregleda

Cilj ovog sustavnog pregleda bio je procijeniti učinak mobiliziranja laika u prvoj pomoći za srčani zastoj, u odraslih i djece starije od 4 tjedna, na preživljenje i neurološke funkcije.

Dosadašnje spoznaje

Srčani zastoj izvan bolnice važan je uzrok smrti. Do njega dolazi zbog naglog gubitka srčane funkcije, što dovodi do prestanka cirkulacije. Srčani je zastoj često uzrokovan poremećajem srčanog ritma. Osoba sa srčanim zastojem umire u roku od nekoliko minuta osim ako joj se ne pruži hitna medicinska pomoć kako bi se povratio normalan srčani ritam.

Siguran, prijenosan i dostupan uređaj koji se naziva „defibrilator“ može se koristiti kako bi se prekinuo („defibrilirao“) poremećaj srčanog ritma koji dovodi do srčanog zastoja, odnosno kako bi se srce ponovno pokrenulo. Bilo tko može koristiti defibrilator, čak i bez prethodnog treninga. Kako bi djelovao, defibrilator treba koristiti nekoliko minuta nakon srčanog zatajenja.

Kardiopulmonalno oživljavanje (resuscitacija, engl. cardiopulmonary resuscitation, CPR) postupak je koji se sastoji od niza pritisaka i popuštanja prsnog koša osobe koja je doživjela srčani zastoj, pri čemu se umjetno krv pumpa kroz tijelo. CPR može održati osobu koja je doživjela srčani zastoj na životu dok defibrilator ne postane dostupan, ali je učinkovit samo ako se započne vrlo brzo nakon početka srčanog zastoja.

CPR i defibrilacija srca su najvažnije intervencije u srčanom zastoju. Čak i visokorazvijeni sustavi hitne medicinske pomoći imaju problema s vremenom dolaska do pacijenta koji je doživio srčani zastoj kako bi pružile pružile CPR i defibrilaciju na vrijeme.

Kako bi se skratilo vrijeme od početka srčanog zastoja do CPR-a i defibrilacije, zdravstveni sustavi su počeli mobilizirati laike kako bi pružili takvo liječenje. Laički spašavatelji su građani koji imaju minimalnu osnovnu edukaciju u oživljavanju i uporabi defibrilatora. Hitne medicinske službe obavijeste takve pojedince o pacijentima sa srčanim zastojem.

Značajke istraživanja

Autori ovog pregleda tražili su visoko-kvalitetna istraživanja koja su proučavala hoće li mobilizacija takvih laika-spašavatelja povećati preživljenje ili neurološke ishode, ili oboje, nakon srčanog zastoja van bolnice, u odraslih i djece. Pretraga baza podataka je obavljena u siječnju 2019. godine.

Ključni rezultati

Autori su pronašli dva istraživanja koja su zadovoljila kriterije uključenja, s ukupno 1,136 sudionika.

Jedno je istraživanje provedeno u Stockholmu, u Švedskoj, i financirala ga je Švedska zaklada za srce i pluća, Laerdar zaklada i Stockholm okrug. U istraživanju se pokazalo kako mobilizacija laika spašavatelja povećava učestalost obavljanja CPR-a prije dolaska hitne medicinske pomoći (podaci na 665 sudionika). Drugo je istraživanje provedeno u Amsterdamu i okolnom području (Nizozemska) te su ga financirali Nizozemska zaklada za srce i Medtronic Physio-Control. Autori tog istraživanja navode kako je mobilizacija laika spašavatelja dovela do veće stope uporabe defibrilatora prije dolaska hitne medicinske pomoći te većeg broja pacijenata koji su živi primljeni u bolnicu.

Nijedno istraživanje nije pokazalo kako mobilizacija laika spašavatelja utječe na ukupno preživljenje (podaci na 612 sudionika u jednom i 469 sudionika u drugom istraživanju). Istraživanja nisu izvijestila o neurološkim funkcijama preživjelih niti o kvaliteti života povezanoj sa zdravljem.

Dodatna su istraživanja potrebna kako bi se otkrilo dovodi li mobilizacija laika spašavatelja do veće stope preživljenja srčanog zastoja. Buduća bi istraživanja trebala ispitivati broj i neurološke funkcije preživjelih.

Pouzdanost dokaza

Pouzdanost dostupnih dokaza o ukupnom preživljenju pacijenata bila je niska. Pouzdanost dostupnih dokaza o kvaliteti provedenog oživljavanja i defibrilacije prije dolaska hitne medicinske pomoći i o stopi bolničkih prijema preživljelih bila je umjerena. U ovaj sustavni pregled uključeni su dokazi objavljeni do siječnja 2019. godine.