Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Ograničene usluge probira i neadekvatni zdravstveni sustavi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom dovode do kasne dijagnoze karcinoma dojke među ženama koje žive u takvim zemljama. Napredan probir za karcinom dojke (pomoću mamografije) uglavnom nije dostupan u mnogim zdravstvenim ustanovama, a i ako je dostupan preskup je za većinu žena. Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda je ispitati bi li obuka zdravstvenih radnika u zemljama s niskim i srednjim dohotkom za klinički pregled dojke imala ikakav učinak na rano otkrivanje karcinoma dojke u tim zemljama.

Zašto je ovaj sustavni pregled važan?

Veliki broj žena umire od karcinoma dojke u zemljama s niskim i srednjim dohotkom u usporedbi sa zemljama s visokim dohotkom, unatoč nižoj stopi pojave karcinoma dojke u tim zemljama za razliku od zemalja s niskim i srednjim dohotkom. Klinički pregled dojke jeftina je metoda za otkrivanje karcinoma dojke i osposobljavanje zdravstvenih radnika iz zemalja s niskim i srednjim dohotkom za provođenje kliničkog pregleda dojke mogla bi omogućiti rano otkrivanje karcinoma dojke.

Istraživačko pitanje

Ima li osposobljavanje zdravstvenih radnika za klinički pregled dojke, u usporedbi s nikakvom edukacijom, ikakav učinak na poboljšanje otkrivanja karcinoma dojke u ranoj fazi bolesti? Također je procijenjeno ima li osposobljavanje zdravstvenih radnika za klinički pregled dojke ikakav učinak na točnost otkrivanja karcinoma dojke, na stopu smrtnosti uzrokovanu karcinomom dojke i na znanje i prihvaćanje kliničkog pregleda dojke među ženama. Uključena su istraživanja objavljena do 17. srpnja 2021. godine.

Pronađena su četiri istraživanja koja odgovaraju na istraživačko pitanje. Osposobljavanje za klinički pregled dojke pruženo je zdravstvenim radnicima, medicinskim sestrama, primaljama i zajednici zdravstvenih radnika koji rade u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Ukupno je 947,190 žena pregledano za karcinom dojke. Od sveukupne pregledane populacije, dijagnosticirana su 593 karcinoma dojke, pri čemu je veći broj karcinoma dijagnosticiran u ranoj fazi od strane osposobljenih zdravstvenih radnika za razliku od zdravstvenih radnika koji nisu imali obuku. Rezultati tih istraživanja pokazuju da osposobljavanje zdravstvenih radnika za klinički pregled dojke može povećati dijagnosticiranje karcinoma dojke u ranoj fazi, ali postojeći dokazi niske su razine kvalitete. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se procijenio njihov utjecaj na druge ishode, uključujući na točnost provođenja kliničkog pregleda dojke, znanje o takvom pregledu, njegovo prihvaćanje i utjecaj na stopu smrtnosti uzrokovanu karcinomom dojke.

To znači da postoji mogućnost otkrivanja karcinoma dojke u ranoj fazi ako su zdravstveni radnici u zemljama s niskim i srednjim dohotkom osposobljeni za izvođenje kliničkog pregleda dojke; međutim, potrebna su visokokvalitetna istraživanja za odgovor na ovo istraživačko pitanje.