Istraživačko pitanje

U ovom Cochraneovom sustavnom pregledu željelo se saznati može li sudjelovanje na edukacijskim ili praktičnim psihološkim radionicama poboljšati kvalitetu života osoba s epilepsijom.

Zašto je ovo važno?

Epilepsija je stanje koje pogađa mozak, pri kojem dolazi do iznenadnih i intenzivnih električnih izbijanja koja remete normalan tok signala u mozgu, a to se očituje napadajima. Napadaji se očituju različito u pojedinaca: mogu izazvati neobične doživljaje, pokrete ili osjete, gubitak svijesti, padove, ukočenost ili trzaje. Epileptični napadaji mogu se pojavljivati opetovano i bez ikakva okidača. Mogu se dogoditi bilo kada i bilo gdje, pojavljivati se iznenada i često.

Epilepsija može znatno utjecati na blagostanje i kvalitetu života. Primjerice, mnogi ljudi s epilepsijom pate od depresije i anksioznosti, slabog pamćenja, nezaposlenosti i diskriminacije, raznih nuspojava lijekova, otežanog osamostaljenja te svakodnevne brige o napadajima i njihovim posljedicama.

Terapija za ovu bolest usredotočuje se na zaustavljanje ili smanjenje broja napadaja uz minimalne nuspojave. Međutim, psihološke terapije koje pružaju psiholozi, psihijatri i drugi zdravstveni djelatnici mogle bi koristiti ljudima koji pate od epilepsije.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 12. kolovoza 2019. godine. Pretražene su znanstvene baze podataka kako bi se pronašla istraživanja u kojima je mjeren utjecaj psihološke terapije na kvalitetu života osoba s epilepsijom. Pronađeno je 36 istraživanja koja uključuju 3526 ispitanika koji boluju od epilepsije. Ispitanici su bili odrasle osobe u 27 istraživanja. Samo su tri istraživanja uključivala adolescente i odrasle, te je šest istraživanja uključivalo djecu i adolescente.

Većina je istraživanja (27) određivala utjecaj psihološke terapije usmjerene ka vještinama. Takva terapija uči ljude vještinama koje su korisne u svakodnevnom životu. Pristupi liječenju u terapijama usmjerenima ka vještinama uključuju: kognitivnu bihevioralnu terapiju (KBT), uključujući KBT sa tehnikama disanja, rasuđivanja i vizualizacije, zatim savjetovanje te vježbe usmjerene svjesnosti (engl. mindfulness). Preostalih devet istraživanja procjenjivalo je utjecaj edukacijskih terapija. Cilj je ovih istraživanja bio educirati ispitanike o epilepsiji i sličnim stanjima, o terapijama za epilepsiju, ili o tome kako mozak funkcionira. Istraživanja su usporedila utjecaje psihološke terapije naspram utjecaja uobičajenog pristupa liječenju, antidepresiva i društvene podrške.

Navedenih 36 istraživanja različito su osmišljena i koristila su različite mjerne ljestvice, te ih nije moguće izravno usporediti. Međutim, uspoređeni su rezultati 11 istraživanja o terapijama usmjerenim ka vještinama, jer su u njima korištene iste mjerne ljestvice za procjenu kvalitete života.

Ključni rezultati

Ovih 11 istraživanja (koja uključuju 643 odrasle osobe i adolescente) provedeno je u Europi (3 istraživanja), u SAD-u (4), Hong Kongu (2), Meksiku (1) i Australiji (1). Ispitanici su praćeni u razdobljima od 12 tjedana do dvije godine.

U ovih 11 istraživanja mjereni su različiti aspekti kvalitete života ispitanika. Ispitanici koji su primali terapiju usmjerenu ka razvoju vještina imali su sveukupno bolju kvalitetu života od ispitanika koji su primali uobičajenu terapiju (8 istraživanja), društvenu podršku (2) ili antidepresive (1).

Deset od 11 istraživanja također je proučilo pod-razine upitnika o kvaliteti života, kako bi se procijenili specifični aspekti kvalitete života. Ispitanici u ovim istraživanjima izvijestili su o boljim rezultatima na šest pod-razina: emocionalnom blagostanju, energiji i umoru, ukupnom blagostanju, zabrinutosti za napadaje, učincima lijekova i socijalnoj funkciji.

Ključne poruke

Zaključeno je da psihološka terapija usmjerena prema vještinama može poboljšati blagostanje (kvalitetu života) odraslih i adolescenata s epilepsijom.

Umjerena je sigurnost u rezultate iz 11 istraživanja psiholoških terapija kod osoba s epilepsijom. Nova istraživanja o ovom specifičnom ishodu kvalitete života vjerojatno ne bi promijenila ove zaključke.

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 12. kolovoza 2019. godine.