Mediteranska prehrana za sprječavanje bolesti srca i krvnih žila

Ovaj prijevod sadrži stare dokaze iz literature. Molimo kliknite ovdje ako želite pročitati najnoviju verziju ovog sustavnog pregleda na engleskom jeziku.

Dobro je poznato da način prehrane znatno utječe na rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Tradicionalni mediteranski način prehrane je u tom smislu posebno zanimljiv, jer je 1960-ih opaženo da stanovništvo u zemljama mediteranskog područja kao što su Grčka i Italija, vjerojatno zbog različitih prehrambenih navika, ima nižu stopu smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila u usporedbi sa sjevernoeuropskim zemljama ili SAD-om.

U ovom Cochrane sustavnom pregledu procijenjen je učinak savjetovanja o provođenju mediteranskog načina prehrane kod zdravih osoba ili osoba s povećanim rizikom za razvoj bolesti srca i krvnih žila, radi sprječavanja bolesti ili smanjivanja čimbenika rizika koji su s njom povezani. Postoje različite definicije mediteranskog načina prehrane, a u ovaj pregled su uključene samo randomizirane kontrolirane studije ili intervencije koje su sadržavale barem dvije od slijedećih komponenti: (1) visok omjer mononezasićenih prema zasićenim mastima, (2) niska ili umjerena konzumacija crvenog vina, (3) visoka konzumacija mahunarki, (4) visoka konzumacija žitarica i njihovih prerađevina, (5) visoka konzumacija voća i povrća, (6) niska konzumacija mesa i mesnih proizvoda, a povećana konzumacija ribe, i (7), umjerena konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda. U kontrolnoj skupini nije bilo intervencija ili su one bile minimalne. Pronađeno je 11 randomiziranih kontroliranih istraživanja (15 članaka) koja su zadovoljila ove kriterije. Istraživanja su se značajno razlikovala s obzirom na ispitanike i prehrambene intervencije. Četiri istraživanja su provedena samo na ženama, dva samo na muškarcima, a preostalih pet je uključivalo i muškarce i žene. Pet istraživanja je provedeno na zdravim pojedincima, a šest na osobama s povećanim rizikom za kardiovaskularne bolesti ili rak. Broj komponenti važnih za mediteranski način prehrane varirao je od dva do pet, a samo sedam istraživanja opisalo je intervenciju kao mediteransku prehranu.

U najvećem istraživanju, kojim su bile obuhvaćene samo žene u postmenopauzi, a zadovoljava samo dva od gore navedenih kriterija te nije opisano kao mediteranska prehrana, nije pronađena razlika u učestalosti bolesti srca i krvnih žila kod skupine koja je savjetovana po pitanju prehrane u odnosu na kontrolnu skupinu. U drugim istraživanjima su mjereni čimbenici rizika za bolesti. S obzirom da su se istraživanja znatno razlikovala, za većinu ishoda ih nije bilo moguće kombinirati. Tamo gdje je kombiniranje bilo moguće, pronađeno je malo smanjenje ukupne razine kolesterola, kao i koncentracije štetnog LDL-kolesterola. Smanjenje ukupnog kolesterola bilo je veće u onim istraživanjima koja su opisana kao mediteranska prehrana. Niti u jednoj od studija nisu prijavljene nuspojave.

Zaključak sustavnog pregleda je da, na temelju ograničenih dokaza dostupnih do danas, mediteranski način prehrane smanjuje neke čimbenike rizika za bolesti srca i krvnih žila. Međutim, potrebno je više istraživanja u kojima bi se pratio učinak kod različitih ispitanika kao i učinak različitih prehrambenih intervencija kako bi se vidjelo koja bi bila najprikladnija za pojedinu populaciju.

Bilješka o prijevodu: 

Cochrane Hrvatska
Prevela: Viljemka Bučević Popović
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Share/Save