Mediteranska prehrana kao primarna i sekundarna prevencija bolesti srca i krvnih žila

Dobro je poznato da način prehrane znatno utječe na rizik za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Tradicionalni mediteranski način prehrane je u tom smislu posebno zanimljiv, jer je 1960-ih opaženo da stanovništvo u zemljama mediteranskog područja, kao što su Grčka i Italija, vjerojatno zbog različitih prehrambenih navika, ima nižu stopu smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila u usporedbi sa sjevernoeuropskim zemljama ili SAD-om.

U ovom Cochraneovom sustavnom pregledu procijenjen je učinak savjetovanja o provođenju mediteranskog načina prehrane ili opskrba takvom hranom (ili oboje) kod zdravih osoba, osoba s povećanim rizikom za razvoj bolesti srca i krvnih žila i osoba koje pate od bolesti srca i krvnih žila, radi sprječavanja ili povratka bolesti, te smanjivanja čimbenika rizika koji su s njom povezani. Različite su definicije mediteranskog načina prehrane, te smo uključili samo randomizirana kontrolirana ispitivanja (RCT) intervencija koja su izvijestila o oba ključna dijela: visok omjer mononezasićenih / zasićenih masti (upotreba maslinovog ulja kao glavnog sastojka za kuhanje i / ili potrošnja druge tradicionalne hrane bogate mononezasićenim masnoćama, poput orašastih plodova) i visok unos biljne hrane, uključujući voće, povrće i mahunarke. Dodatno je praćeno: mala do umjerena potrošnja crnog vina; velika potrošnja cjelovitih žitarica; mala potrošnja mesa i mesnih proizvoda, te povećana potrošnja ribe; umjerena potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda. Kontrolna skupina imala je minimalne ili nikakve intervencije, bez uobičajene skrbi ili druge prehrambene intervencije. Pronađeno je 30 randomiziranih kontroliranih ispitivanja (49 članaka) koja su zadovoljila ove uvjete. Istraživanja su se značajno razlikovala s obzirom na ispitanike i prehrambene intervencije. Istraživanja smo objedinili u četiri skupine, kako bismo bolje interpretirali rezultate:

1. Intervencije koje su uključivale mediteranski način prehrane u usporedbi s nikakvom ili minimalnom intervencijom za sprječavanje pojave bolesti srca i krvnih žila;

2. Intervencije koje su uključivale mediteranski način prehrane u usporedbi s drugom prehrambenom intervencijom radi sprječavanja nastanka bolesti srca i krvnih žila;

3. Intervencije koje su uključivale mediteranski način prehrane u usporedbi s uobičajenom skrbi za ljude s bolestima srca i krvnih žila, kako bi se spriječio njihov povratak;

4. Intervencije koje su uključivale mediteranski način prehrane u usporedbi s drugom prehrambenom intervencijom kod ljudi s bolestima srca i krvnih žila, kako bi se spriječio njihov povratak;

Malo je ispitivanja izvijestilo o pojavi bolesti srca i krvnih žila kod onih koji boluju ili ne. Veliko ispitivanje na ljudima s visokim rizikom od bolesti srca i krvnih žila pronašlo je korist intervencija koje su uključivale mediteranski način prehrane u usporedbi s prehranom s malo masnoća, na rizik od moždanog udara, ali ne i srčanih udara, smrti od srčanih bolesti ili drugih uzroka. Daljnje istraživanje na ljudima s bolestima srca i krvnih žila otkrilo je korisni učinak intervencija koje su uključivale mediteranski način prehrane u sprječavanju smrti uzrokovane bolešću srca ili drugih uzroka. Ocijenili smo da ova dva istraživanja pružaju dokaze niske do umjerene kvalitete. Iz svojih smo analiza morali izuzeti dva istraživanja, jer je bilo moguće da su podatci nepouzdani. U drugim su istraživanjima ovog Cochraneovog sustavnog pregleda mjereni čimbenici rizika za bolesti srca i krvnih žila. Bilo je dokaza niske do umjerene kvalitete za neke korisne promjene u razini lipida i krvnog tlaka s mediteranskim načinom prehrane kod ljudi bez bolesti srca i krvnih žila. Kod ljudi s bolestima srca i krvnih žila već je bilo dokaza niske do vrlo niske kvalitete o tome da mediteranski način prehrane nema utjecaja na čimbenike rizika. Dva su istraživanja izvijestila o nuspojavama prehrane, koje su bile malene ili zanemarive.

Ovaj Cochraneov sustavni pregled zaključuje da, unatoč velikom broju obuhvaćenih istraživanja, još uvijek postoji neizvjesnost u vezi s učincima mediteranskog načina prehrane na pojavu bolesti srca i krvnih žila, te čimbenike rizika kod osoba sa i bez postojećih bolesti srca i krvnih žila. Pronašli smo sedam istraživanja koja su još uvijek u tijeku, a kada rezultati budu dostupni, bit će uvršteni u ovaj Cochraneov sustavni pregled kako bi se smanjila nesigurnost.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Preveo: Martin Kondža. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save