Zastoj srca izvan bolnice: trebaju li zdravstveni radnici prije raditi oživljavanje ili električni šok defibrilatorom?

Zastoj srca izvan bolnice značajan je uzrok smrti širom svijeta. Zastoj srca (srčani arest) nastaje kad srčani ritam postane neorganiziran i srce stoga ne može učinkovito pumpati krv u ostatak tijela. Dulja razdoblja smanjene razine kisika u mozgu mogu uzrokovati trajna oštećenja. Zastoj srca može nastati uslijed srčanog udara (infarkat miokarda), ali zastoj srca i srčani udar nisu ista stanja.

Neorganizirani ritam srca koji uzrokuje zastoj često se može popraviti terapijom pomoću električnog šoka (defibrilacija). Također je vrlo važno raditi brze i snažne pritiske na prsa (u okviru postupka oživljavanja) kako bi se na taj način imitirala funkcija srca i potaklo ispumpavanje krvi bogate kisikom u tijelo, što omogućuje spašavanje vitalnih organa i njihovu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima. Dio znanstvenika smatra da bi zdravstveni radnici, u trenutku dolaska na teren, pacijentima sa zastojem srca trebali najprije napraviti pritiske na prsa prije električnog šoka za uspostavljanje pravilnog ritma rada srca umjesto da se najprije napravi električni šok. Njihova je pretpostavka da će se pritiskanjem na prsta stvoriti uvjeti koji će omogućiti uspješnije djelovanje električnog šoka jer se posrednim pritiskom na srce preko prsnog koša potiču uvjeti za cirkulaciju krvi i spašavanje vitalnih organa, što bi mogli biti bolji uvjeti za uspostavu normalnog srčanog ritma nakon defibrilacije. Cochrane sustavni pregled napravljen je kako bi se procijenilo postoje li dokazi iz literature koji bi mogli zdravstvenim radnicima dati naputak treba li prije raditi oživljavanje pritiscima na prsni koš ili prije treba napraviti električni šok defibrilatorom. Pretražene su elektroničke baze podataka zaključno do svibnja 2013. godine kako bi se pronašla odgovarajuća istraživanja. Uključena su 4 randomizirana kontrolirana istraživanja s ukupno 3090 pacijenata.

Nakon analize uključenih studija i podataka koji su u njima prikazani, autori sustavnog pregleda nisu mogli sa sigurnošću odgovoriti na pitanje koji pristup je bolji, niti se moglo uspostaviti imaju li ta dva pristupa slične učinke na ishode. Nisu utvrđene nuspojave povezane s dva istražena terapijska pristupa. Trenutno nema dokaza koji pokazuju bi li zdravstveni radnici kod izvanbolničkih pacijenata sa zastojem srca trebali najprije početi raditi pritiske na prsni koš ili prije treba napraviti defibrilaciju. Međutim, autori vjeruju da trenutno dostupna količina i kvaliteta istraživanja nije dovoljna za donošenje jakih zaključaka. Kako bi se moglo odgovoriti na pitanja o učinkovitosti dviju opisanih strategija liječenja, potrebna su nova, visoko-kvalitetna randomizirana kontrolirana istraživanja.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane ogranak
Prevela: Livia Puljak

Tools
Information
Share/Save