Istraživačko pitanje

Autori Cochrane sustavnog pregleda procijenili su učinke intervencija za usvajanje strategija za sekundarnu prevenciju moždanog udara kako bi se smanjio rizik novih moždanih udara ili drugih srčano-žilnih (kardiovaskularnih bolesti) u ljudi koji su ranije imali moždani udar ili tranzitornu ishemijsku ataku (TIA-u)

Dosadašnje spoznaje

Moždani udar i TIA su bolesti koje uzrokuje prekid dotoka krvi u mozak. Osobe koje su imale moždani udar ili TIA-u imaju veći rizik za nove moždane udare i druge kardiovaskularne bolesti. Nekolicina lijekova i promjene stila življenja mogu se koristiti u smanjivanju rizika od moždanog udara poboljšanjem kontrole rizičnih čimbenika. U ovom Cochrane sustavnom pregledu, uključeni čimbenici rizika za moždani udar bili su sistolički i dijastolički krvni tlak, masnoće u krvi, fibrilacija atrija, kontrola šećerne bolesti, indeks tjelesne mase (ITM) i upotreba preventivnih lijekova prema uputama liječnika. Dokazi iz istraživanja pokazuju često neučinkovitu kontrolu čimbenika rizika nakon moždanog udara ili TIA-e. Stoga je važno utvrditi koje zdravstvene intervencije mogu olakšati prevenciju moždanog udara poboljšanjem kontrole čimbenika rizika i pridržavanjem uzimanja propisanih lijekova od strane pacijenta. Vrste intervencija koje su uzete u obzir u ovom sustavnom Cochrane pregledu su edukacijske i bihevioralne intervencije za pacijente; edukacijske i bihevioralne intervencije za zdravstvene radnike; organizacijske intervencije.

Značajke istraživanja

Pronađeno je 26 istraživanja objavljenih do travnja 2013. koja su uključena u ovaj sustavni pregled. Ta istraživanja uključila su ukupno 8.021 ispitanika s bolestima krvnih žila u mozgu (cerebrovaskularnim bolestima), a rađena su u SAD-u, Kanadi, Europi, Aziji i Australiji. Prosječna dob sudionika bila je u rasponu od 60 do 73 godine. Šest istraživanja uključili su sudionike s dijagnozom ishemijskog moždanog udara, dok su tri istraživanja uključila sudionike bilo s ishemijskim ili hemoragijskim moždanim udarom, ili nije navedena vrsta moždanog udara. Većina istraživanja su rađena u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ili u zajednici. 11 istraživanja imala su edukacijske ili bihevioralne intervencije za sudionike a 15 istraživanja imala su uglavnom organizacijske intervencije. Većina intervencija trajala je od tri do 12 mjeseci.

Ključni rezultati

Analiza učinaka promjena u organizaciji zdravstvenih usluga bila je u skladu sa značajnim poboljšanjima sistoličkog krvnog tlaka, dijastoličkog krvnog tlaka, ciljnog krvnog tlaka i ITM-a; iako se zbog nepreciznosti tih procjena ne može isključiti izostanak poboljšanja. Učinci tih intervencija na promjene u koncentraciji lipida u krvi, kontrolu šećerne bolesti, korištenje preventivnih lijekova kako je propisano, odnosno pojava moždanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti bili su neprecizni i dosljedni kad je u pitanju procjena njihovih korisnih i štetnih učinaka. Promjene zdravstvenih usluga koje su uključile samo edukaciju pacijenata ili njihovo ponašanje, bez ikakvih promjena u organizaciji skrbi za bolesnike, uglavnom nisu bile povezane s jasnim dokazima promjena čimbenika rizika za moždani udar. Pronađen je velik broj istraživanja koja su u tijeku, što ukazuje na povećanje broja istraživanja u ovom području.

Kvaliteta dokaza

Procijenjeno je kako su sva uključena istraživanja osim jednog bila razumne kvalitete.