Poboljšavaju li PARP inhibitori preživljenje žena s karcinomom jajnika i koji su štetni učinci tih lijekova?

Dosadašnje spoznaje
Konvencionalni kemoterapijski lijekovi djeluju na stanice koje se dijele tako što oštećuju staničnu DNA. Budući se stanice karcinoma brzo dijele, ti lijekovi pogađaju stanice karcinoma više nego normalne stanice. Mogućnost popravka DNA ključna je za preživljavanje stanica i zdrave stanice imaju više od jednog načina za popravak DNA. Međutim, stanice karcinoma često imaju defekte u mehanizmima popravka DNA zbog kojih im je teže popraviti svoja oštećenja. PARP inhibitori su nova vrsta lijekova koji djeluju tako da sprječavaju stanice karcinoma u popravku DNA nakon što ih se ošteti kemoterapijom.

Istraživačko pitanje
Da li PARP inhibitori poboljšavaju preživljenje u žena s epitelnim karcinomom jajnika i kakve štetne učinke imaju?

Ključni rezultati
Pretražena je literatura objavljena od 1990. do travnja 2015. i pronađena su 4 randomizirana kontrolirana pokusa u kojima su uspoređeni PARP inhibitori s drugim terapijama ili placebom. Također su pronađene 4 studije koje su još uvijek u tijeku. Četiri dovršene studije uključile su 599 žena kod kojih se ponovno javio epitelni karcinom jajnika; u tri su uključene žene čija je bolest odgovarala na terapiju platinom (povratak bolesti više od 12 mjeseci nakon zadnjeg liječenja kemoterapijom), a jedna je uključila žene koje su bile otporne na terapiju platinom (povratak bolesti manje od 6 mjeseci nakon liječenja) ili su imale bolest djelomično osjetljivu na platinu (ponovno javljanje bolesti 6-12 mjeseci od zadnje kemoterapije). Tri studije istražile su PARP inhibitor koji se zove olaparib, a jedna je studija sa samo 75 pacijentica istražila lijek veliparib. U prosjeku, kad se doda konvencionalnom liječenju, olaparib je usporio napredovanje bolesti u žena čija je bolest bila osjetljiva na platinu u usporedbi s placebom ili nikakvim dodanim liječenjem, ali lijek nije imao učinka na trajanje ukupnog preživljenja pacijentica, iako vrijedi napomenuti da je u studijama sudjelovao mali broj ispitanica i da veće studije mogu promjeniti taj rezultat. Nuspojave svih vrsta bile su češće i u skupini koja je primala PARP inhibitore i u kontrolnoj skupini. Međutim, ozbiljni štetni učinci bili su češći u skupini koja je primala olaparib nego u kontrolnoj skupini kad je davan kao terapija održavanja nakon kemoterapije. Najčešće nuspojave bile su anemija i umor. Podatci za veliparib bili su ograničeni zbog malog broja uključenih žena tako da nije bilo moguće pokazati ima li ikakav učinak na napredovanje bolesti. Veliparib je imao manje ozbiljnih nuspojava, ali je broj ispitanica u istraživanju tog lijeka bio premalen za ikakve smislene zaključke.

Kvaliteta dokaza
Dokazi su bili umjerene kvalitete za studije koje su istražile učinak olapariba i procjene učinka bi se mogle promijeniti kad postanu dostupni rezultati novih istraživanja. Pronađeni su dokazi vrlo loše kvalitete o djelovanju veliparba te zbog toga nije moguće donositi pouzdane zaključke o učincima te terapije.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Prevela: Livia Puljak
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save