Nadomjesna enzimska terapija za liječenje Anderson-Fabryjeve bolesti

Dosadašnje spoznaje

Anderson-Fabryjeva bolest je rijedak poremećaj koji nastaje zbog manjka enzima alfa-galaktozidaze A. To dovodi do nakupljanja masnog materijala koji se naziva globotriaozilceramid u različitim stanicama tijela. Globotriaozilceramid sastoji se od tri vrste šećera i masne tvari koja se naziva deramid, i nalazi se u većini stanica u tijelu. Osobe koje pate od te bolesti, a ne liječe se, mogu razviti bolove i poremećaje kože, oka i probave. Fabryjeva bolest potencijalno može i uzrokovati komplikacije koje ugrožavaju život, kao što su oštećenje bubrega, srčani udar i moždani udar. Jedna vrsta dostupne terapije je nadomjesna enzimska terapija, pri čemu se koristi agalzidaza alfa ili beta, a koja zamjenjuje enzim koji nedostaje ili je defektan.

Datum pretraživanja literature

Dokazi se temelje na literaturi objavljenoj do 8. srpnja 2016.

Obilježja studija

Uključeno je 9 kliničkih istraživanja u kojima je sudjelovalo ukupno 351 ispitanika. U tim istraživanima korišteni su različiti oblici enzima, agalzidaza alfa ili beta, i ta je terapija uspoređena s placebom (terapija bez aktivnog sastojka) ili međusobno. Također su provedene usporedbe različitih doza terapije.

Ključni rezultati

Dva istraživanja usporedila su agalzidazu alfa i placebo te su kao rezultat opisali razinu globotriaozilceramida u krvnoj plazmi. Kombinirani učinak nije bio značajno različit između terapijske i placebo skupine. Opisani su rezultati za bol i kvalitetu života povezanu s boli te je pokazano poboljšanje u osoba koje su primale aktivnu terapiju kroz 6 mjeseci promatranja. Niti jedna studija nije opisala smrtni ishod.

Jedno od 3 istraživanja koja su usporedila agalzidazu beta i placebo opisalo je razinu globotriaozilceramida i pokazalo poboljšanje u rezultatima za bubrege, srce i složene pokazatelje. Nije bilo značajne razlike u smrtnom ishodu. Niti jedno istraživanje nije prikazalo podatke za bol.

Samo dva istraživanja usporedila su međusobno agalzidazu alfa i agalzidazu beta. Jedno od tih istraživanja nije prikazalo značajnu razliku za bilo koju nuspojavu, kao što su otežano disanje (dispneja), povišen arterijski krvni tlak (hipertenzija) i probavni problemi. Međutim, to nisu nuspojave budući su probavni problemi zapravo simptom bolesti, a to isto može biti i hipertenzija ako se razvila bubrežna bolest.

Dva istraživanja ispitala su različite doze agalzidaze alfa. Nisu utvrđene razlike između različitih doziranja za vlastitu procjenu zdravstvenog stanja ili intenzitet boli.

Zaključno, klinička istraživanja u kojima je provedena usporedba nadomjesne enzimske terapije i placeba pokazuju značajno bolje rezultate za enzimsku terapiju po pitanju naslaga globotraozilceramida u unutarnjem sloju stanica malih krvnih žila (endotel mikrovaskulature) i u kvaliti života povezanoj s boli. Međutim, nema dokaza koji pokazuju da je bolji alfa ili beta oblik, iako treba napomenuti da su uključene studije imale malen broj ispitanika pa ti rezultati nisu nužno pouzdani. Kad je u pitanju sigurnost, učestalost nuspojava (ukočenost mišića, vrućica..) bila je značajno češća u ispitanika koji su primali agalzidazu beta u usporedbi s placebom.

Kvaliteta dokaza
Temeljem dostupnih informacija u većini uključenih istraživanja, nije moguće jasno procijeniti jesu li svi ispitanici nasumično raspoređeni u skupine (randomizacija) i jesu li znali kojoj skupini pripadaju (zasljepljivanje). To umanjuje kvalitetu dokaza.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Prevela: Livia Puljak
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save