Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je otkriti poboljšava li radna terapija funkciju u svakodnevnim aktivnostima i kognitivne procese nakon moždanog udara. Spoznaja je obrada informacija koju provodi mozak, kao što je razmišljanje, obraćanje pažnje na stvari koje vidite ili čujete, učenje, pamćenje i rješavanje problema. Cochraneovi istraživači prikupili su i analizirali sva relevantna istraživanja o ovoj temi i pronašli 24 istraživanja.

Ključne poruke

Za osobe s kognitivnim problemima nakon moždanog udara, radna terapija može činiti malu ili nikakvu razliku u sposobnosti osobe da se brine o sebi, poput tuširanja i oblačenja, odmah nakon radne terapije i šest mjeseci kasnije. Radna terapija može, odmah nakon intervencije, poboljšati opću vještinu obrade informacija kod ovih osoba i njihovu sposobnost fokusiranja na ono što promatraju. Radna terapija može blago poboljšati neke aspekte pamćenja i sposobnosti fleksibilnog razmišljanja.

Kvaliteta dokaza znači da su naši zaključci uglavnom niske ili vrlo niske pouzdanosti. Potrebno je više dobro osmišljenih istraživanja u kojima se testiraju intervencije radne terapije za liječenje kognitivnih poremećaja nakon moždanog udara.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Kognitivni poremećaji česti su nakon moždanog udara i mogu utjecati na sposobnost osobe da obavlja svakodnevne aktivnosti kao što su oblačenje, hranjenje i tuširanje, kao i aktivnosti u kući ili zajednici, kao što su kućanski poslovi ili kupovina namirnica.

Osobe koje su imale moždani udar mogu dobiti niz terapija nakon moždanog udara u bolnici, rehabilitacijskom centru ili u svom domu. Jedna od njih je radna terapija. Radni terapeuti rade s osobama koje nakon moždanog udara imaju kognitivnih poteškoća kako bi im pomogli da budu što neovisniji. Oni to čine tako što podučavaju ljude kako da se prilagode problemima i s aktivnostima treninga za poboljšanje spoznaje (kao što je trening pamćenja) ili kombinacijom toga.

Ključni rezultati

Autori pregleda pronašli su 24 relevantna istraživanja iz 11 zemalja. Ova istraživanja uspoređivala su radnu terapiju s kontrolnom skupinom koja je primala uobičajenu rehabilitacijsku skrb za osobe s kognitivnim problemima nakon moždanog udara. U većini istraživanja intervencija radne terapije uključivala je obuku pomoću računala koje je imalo posebno dizajnirane igre za poboljšanje kognicije. Neke intervencije uključivale su obuku u svakodnevnim aktivnostima, poput odijevanja.

Pregled je pokazao da kada osobe s kognitivnim problemima nakon moždanog udara primaju radnu terapiju u usporedbi s uobičajenom njegom, takva terapija može:

– činiti malu ili nikakvu značajnu razliku u sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti odmah nakon primanja terapije i šest mjeseci kasnije (dokazi niske razine pouzdanosti);

– blago poboljšati ukupnu sposobnost obrade informacija nakon primanja terapije (dokazi niske razine pouzdanosti);

– imati malo ili nimalo značajne učinka na ukupnu sposobnost obraćanja pažnje (dokazi niske razine pouzdanosti), ali vjerojatno malo poboljšava sposobnost obraćanja pozornosti na promatrane predmete nakon primanja terapije (dokazi umjerene razine pouzdanosti);

– neznatno poboljšati radno pamćenje (dokazi s niskom razinom pouzdanosti), ali malo ili nikako utjecati na druge aspekte pamćenja nakon primanja terapije;

– blago povećati sposobnost fleksibilnog razmišljanja nakon primanja terapije (dokazi niske razine pouzdanosti).

Dokazi su vrlo nesigurni o učinku radne terapije na sposobnost obavljanja aktivnosti u kući i zajednici, te na vještine obrade informacija na 'višoj razini' koje koordiniraju i kontroliraju druge kognitivne vještine.

Nije bilo dovoljno dokaza o učinku na sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti tri mjeseca nakon primanja terapije i na povratak aktivnostima u zajednici.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključena istraživanja objavljena do rujna 2020. godine.