Djeluju li fizičke mjere, poput pranja ruku ili maski u sprječavanju ili usporavanju širenja respiratornih virusa?

Ključne poruke
Nije jasno utječe li nošenje N95/P2 respirator maski na zaustavljanje ili usporavanje širenja respiratornih virusa.

Programi koji promiču higijenu ruku mogu usporiti širenje respiratornih virusa.

Kako se šire respiratorni virusi?
Respiratorni virusi su virusi koji inficiraju stanice u dišnim putevima: u nosu, grlu i plućima. Te infekcije mogu uzrokovati ozbiljne probleme i utjecati na normalno disanje. Mogu izazvati gripu, teški akutni respiratorni sindrom (engl. severe acute respiratory syndrome, SARS) i COVID-19.

Osobe zaražene respiratornim virusom šire čestice virusa u zrak kašljanjem ili kihanjem. Ostali se zaraze ukoliko dođu u kontakt s virusnim česticama u zraku ili s površinama na kojima se nalaze virusi. Respiratorni virusi mogu se brzo širiti u zajednici, među stanovništvom i različitim zemljama (uzrokujući epidemije), i širom svijeta (uzrokujući pandemije).

Fizičke mjere kojima se pokušava zaustaviti širenje respiratornih virusa među ljudima uključuju:

· često pranje ruku;

· izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa ili usta;

· kihanje ili kašljanje u lakat;

· brisanje površina dezinficijensom;

· nošenje maski, zaštite za oči, rukavica i zaštitnih pregača;

· izbjegavanje kontakta s drugim ljudima (izolacija ili karantena);

· držanje određene udaljenosti od drugih ljudi (distanciranje); i

· pregled ljudi koji ulaze u zemlju (probir).

Cilj ovog sustavnog pregleda
Autori su htjeli doznati utječu li fizičke mjere na zaustavljanje ili širenje respiratornih virusa. Tražili su istraživanja s kontrolom, u kojima je jedna intervencija uspoređivana s drugom (randomizirana kontrolirana istraživanja).

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?
Autori su pretražili randomizirana kontrolirana istraživanja koja su proučavala fizičke mjere kako bi spriječili zarazu respiratornim virusom u ljudi.

Autore je zanimalo koliko je ljudi u istraživanjima zaraženo infekcijom respiratornog virusa i imaju li fizičke mjere neželjene učinke.

Ključni rezultati
U ovaj je sustavni pregled uključeno 78 istraživanja. Istraživanja su prevedena u državama niskog, srednjeg i visokog dohotka, diljem svijeta, u bolnicama, školama, domovima, uredima, dječjim vrtićima i u zajednicama za tijekom ne-epidemijskog razdoblja, za vrijeme globalne pandemije influence H1N1 2009. godine, tijekom sezone gripe do 2016. godine te za vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Autori su pronašli još pet istraživanja koja su u tijeku; dva od njih procjenjuju učinkovitost maski u sprječavanju bolesti COVID-19. Pet istraživanja su financirale vlade i farmaceutske tvrtke, devet su financirale farmaceutske tvrtke.

Niti jedno istraživanje nije procjenjivalo učinak štitnika za lice, rukavica i pregača ili učinak metoda probira ljudi prilikom ulaska u zemlju.

Procijenjeni su učinci:

· medicinskih ili kirurških maski;

· respiratora N95/P2 (pripijene maske koje filtriraju udisani zrak, a češće ih koriste zdravstveni djelatnici nego šira javnost); i

· higijene ruku (pranje ruku i korištenje sredstva za dezinfekciju ruku).

Dobili smo sljedeće rezultate:

Medicinske ili kirurške maske

Deset je istraživanja provedeno u zajednici, dva su istraživanja provedena među zdravstvenim djelatnicima. U usporedbi s ne-nošenjem, nošenje maske u zajednici može utjecati malo ili nimalo na to koliko ljudi oboli od bolesti slične gripi ili COVID-u (9 istraživanja, 276,917 ispitanika), i vjerojatno ne utječe ili utječe malo na to koliko ljudi oboli od laboratorijskim testom potvrđene bolesti COVID-19 ili gripe (6 istraživanja, 13,919 ljudi). Rijetko su zabilježeni neželjeni učinci, uključujući nelagodu pri nošenju maske.

Respiratori N95/P2

Četiri istraživanja su provedena na zdravstvenim djelatnicima, te jedno malo istraživanje u zajednici. U usporedbi s nošenjem medicinskih ili kirurških maski, nošenje respiratora N95/P2 ima malo ili nimalo utjecaja na u koliko je ljudi potvrđena gripa (5 istraživanja; 8,407 ljudi); i možda neće biti nikakve razlike u tome koliko ljudi oboli od bolesti nalik gripi (5 istraživanja; 8,407 ljudi) ili od bolesti dišnog sustava (3 istraživanja; 7,799 ljudi). Neželjeni učinci nisu bili dobro opisani; spomenuta je nelagoda pri nošenju.

Higijena ruku

Slijeđenje programa higijene ruku može smanjiti broj ljudi koji dobiju respiratornu bolest ili bolest sličnu gripi, ili imaju potvrđenu gripu, u usporedbi s ljudima koji ne slijede takav program (19 istraživanja; 71,210 ljudi), iako ovaj učinak nije potvrđen kao statistički značajan kada su skupine analizirane odvojeno. Nekoliko istraživanja je mjerilo neželjene učinke; najčešća je bila iritacija kože kod ljudi koji koriste sredstvo za dezinfekciju ruku.

Koja su ograničenja ovih dokaza?
Povjerenje u ove rezultate općenito je nisko do umjereno za subjektivne ishode povezane s respiratornim bolestima, ali umjereno je za preciznije definiranu laboratorijski potvrđenu infekciju respiratornog virusa, povezano s maskama i respiratorima N95/P2. Rezultati bi se mogli promijeniti kada postanu dostupni novi dokazi. Relativno mali broj ljudi slijedio je upute o nošenju maski ili higijeni ruku, što je moglo utjecati na rezultate.

Datum pretraživanja dokaza
U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do listopada 2022. godine.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Preveo: Marin Viđak. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochraneovih sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochraneovih sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information