Zašto je ovo pitanje važno?

Bebe rođene prerano (prije 37. tjedna trudnoće) mogu imati poteškoća s disanjem ako im pluća nisu dovoljno razvijena. Do polovice beba rođenih prije 28. tjedna i trećina beba rođenih prije 32. tjedna imaju poteškoća s disanjem i mnoge bebe ne prežive. Druge bebe mogu postati invalidi zbog nedostatka kisika koji trpe zbog poteškoća s disanjem pri porođaju.

Ženama kojima prijeti prijevremeni porođaj mogu se dati kortikosteroidi kako bi se spriječilo probleme s disanjem. Kortikosteroidi su protuupalni lijekovi koji pomažu bebinim plućima da sazriju prije rođenja. Obično se daju ženama s rizikom od ranog porođaja, uglavnom u dvije injekcije, iako se mogu dati i prije planiranog prijevremenog porođaja, a u nekim slučajevima tretman se može ponoviti.

Kako bi se saznalo više o prednostima i rizicima davanja kortikosteroida ženama s rizikom od preranog poroda, pregledani su dokazi iz znanstvenih istraživanja.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pregledana je medicinska literatura u potrazi za istraživanjima koja su uspoređivala učinke kortikosteroida s učincima:

• placeba (lažne terapije); ili

• bez terapije.

Zatim su uspoređeni rezultati i sažeti dokazi svih istraživanja. Konačno, ocijenjena je i sigurnost dokaza na temelju čimbenika kao što su metode i veličina istraživanja te dosljednost nalaza kroz istraživanja.

Ključni rezultati

Pronađeno je 27 istraživanja u kojima su sudjelovale 11,272 žene i 11,925 novorođenčadi. Istraživanja su bila provedena u 21 različitoj državi, uključujući one sa visokim, srednjim i niskim prihodima.

Zdravlje dojenčadi

Čvrsti dokazi pokazuju da kortikosteroidi:

- smanjuju perinatalnu smrtnost (broj mrtvorođenih i beba koje umiru u prvih 28 dana života);

- smanjuju neonatalnu smrtnost (broj beba koje umiru u prvih 28 dana života);

- smanjuju ozbiljne probleme s disanjem u prvim satima života;

- imaju malo ili nimalo utjecaja na porođajnu težinu beba.

Kortikosteroidi vjerojatno smanjuju rizik od:

- krvarenja u mozgu;

- kašnjenja u razvoju u kasnijem djetinjstvu.

Umjerena je razina sigurnosti u ta dva nalaza, ili zato što:

- novorođenčad u istraživanjima možda nije predstavljala reprezentativan uzorak sve djece rođene prerano; ili

- istraživanja su mogla biti provedena na načine koji su unijeli pogreške u njihove rezultate.

Zdravlje majke

Dokazi ukazuju da kortikosteroidi vjerojatno ne utječu na rizik od:

- smrtnosti majki nakon porođaja;

- razvoja korioamnionitisa (upale ili infekcije tkiva koja okružuju dijete u trudnoći);

- razvoja endometritisa (upala sluznice maternice).

Umjerena je razina sigurnosti u ta tri nalaza jer se temelje na malom broju događaja. Dok se ne dobije više dokaza od većeg broja žena, nije sigurno da nema razlike u riziku.

Pronađeno je malo dokaza o:

- ženama koje su bile trudne s više beba, ženama s povišenim krvnim tlakom ili ženama kojima su membrane koje su okruživale bebu rano pukle;

- učincima kortikosteroida na bebe rođene prerano u odnosu na one rođene vrlo prerano;

- različitim dozama kortikosteroida.

To znači da nije sigurno da se dokazi u ovom sustavnom pregledu odnose na sve žene i bebe kojima prijeti prerani porođaj. Ne može se utvrditi ni koja je doza kortikosteroida najbolja.

Što ovo znači?

Kortikosteroidi koji se daju ženama s rizikom od preranog porođaja poboljšavaju šanse da će, nakon što se rode, njihove bebe moći disati i preživjeti.

Dostupni dokazi upućuju na to da kortikosteroidi vjerojatno nisu povezani s rizicima za bebu ili majku. Potrebno je više istraživanja o tome:

- djeluju li kortikosteroidi različito na žene koje očekuju više djece ili koje imaju visoki krvni tlak;

- jesu li koristi i rizici kortikosteroida jednaki kada su bebe rođene vrlo prerano ili manje prerano;

- koja doza kortikosteroida najbolje djeluje.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do rujna 2020. godine.

Vizualni sažetak nekih rezultata ovog sustavnog pregleda možete pronaći ovdje.