Korisni i štetni učinci antibiotika za sekundarnu prevenciju koronarne bolesti

Dosadašnje spoznaje

Koronarna bolest srca, odnosno kardiovaskularne bolesti, vodeći su uzrok smrti u svijetu, s približno 7,4 milijuna smrtnih slučajeva svake godine. Koronarna bolest srca uzrokovana je smanjenom opskrbom srca krvlju. Bolest može biti blaga, sa simptomima bolova u prsima tijekom vježbanja, ili ozbiljna, pa može dovesti do srčanog udara. Antibiotici mogu pomoći pacijentima s koronarnom bolešću i smanjiti rizik od srčanog udara, moždanih udara, bolova u prsima, postupaka revaskularizacije i smrti. Međutim, jedno randomizirano kliničko istraživanje i nekoliko opažajnih istraživanja su izvijestili da antibiotici povećavaju rizik od kardiovaskularnih događaja i smrti.

Cilj sustavnog pregleda

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je procijeniti koristi i štetnost antibiotika u odraslih bolesnika s koronarnom bolešću srca.

Autori su procjenjivali koristi i štete antibiotika 24 mjeseca (±6 mjeseci) od intervencije.

Značajke istraživanja

Autori su pretražili različite znanstvene baze podataka od njihova nastanka do prosinca 2019. godine, i pronašli 38 istraživanja u kojima su ljudi s koronarnom bolesti srca nasumično raspoređeni u skupine koje su dobile antibiotike ili u one koje su dobile placebo ili nisu dobile nikakvu intervenciju. U tih 38 istraživanja bilo je uključeno 26,638 odraslih osoba prosječne starosti 61,6 godina. 23 od 38 istraživanja izvijestilo je o podacima na 26,078 sudionika koji su se mogli analizirati. Velika većina podataka u sustavnom pregledu došla je od istraživanja koja su proučavala učinak makrolidnih antibiotika (28 istraživanja, 22,059 sudionika) i kinolonskih antibiotika (dva istraživanja, 4162 sudionika). Nije bilo dovoljno podataka iz istraživanja u kojima se proučavao učinak tetraciklinskih antibiotika (osam istraživanja, 417 sudionika). Tri su istraživanja bila niskog rizika pristranosti, a ostala istraživanja su bila procijenjena visokim rizikom pristranosti.

Ključni rezultati i zaključak

Sudionici koji su dobili antibiotik (makrolidni ili kinolonski antibiotik) bili su izloženi većem riziku od smrti od svih uzroka, od smrti povezane sa srcem, ili moždanog udara, u usporedbi s onim sudionicima koji su dobivali placebo ili ništa. Štoviše, primijećen je nešto veći rizik od smrti bilo kojeg uzroka, smrti povezane sa srcem i iznenadne srčane smrti nakon praćenja od 24 ± 6 mjeseci. Niti jedno istraživanje nije zadovoljavajuće prijavilo broj sudionika s ozbiljnim nuspojavama. Istraživanja nisu izvijestila o kvaliteti života.

Buduća istraživanja o sigurnosti makrolidnih ili kinolonskih antibiotika u sekundarnoj prevenciji u odraslih bolesnika s koronarnom srčanom bolešću ne bi bila etična.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Preveo: Marin Viđak. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save