Pomažu li probiotici u liječenju akutnog infektivnog proljeva?

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Akutni infektivni (zarazni) proljev je značajna globalna bolest koja posebno pogađa ljude u zemljama niskog i srednjeg dohotka. Željeli smo utvrditi je li uzimanje probiotika korisno u skraćivanju vremena potrebnog za otklanjanje simptoma. Tražili smo istraživanja koja su proučavala uporabu probiotika u ljudi s akutnim proljevom. Pretražena su istraživanja u kojima je način liječenja ispitanika određen slučajnim odabirom; takva istraživanja obično daju pouzdane dokaze.

Ključne poruke

Probiotici možda neće utjecati na trajanje akutnog proljeva. Ne znamo mogu li skratiti vrijeme oporavka od proljeva. Potrebni su nam pouzdani dokazi iz novih istraživanja kako bi se utvrdilo pomažu li probiotici u liječenju akutnog infektivnog proljeva.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

'Proljev' je naziv za učestalo pražnjenje crijeva ili neuobičajeno mekanu ili vodenastu stolicu. Infekcije crijeva bakterijama, virusima ili parazitima često uzrokuju proljev i uglavnom se prenose vodom kontaminiranom fekalijama. Akutni proljev obično se smiruje unutar nekoliko dana. Međutim, teški akutni proljev može dovesti do značajnog gubitka vode, soli i hranjivih tvari, što uzrokuje dehidraciju, pa čak i smrt. Cilj liječenja akutnog proljeva je spriječiti ili prevladati dehidraciju, ubrzati vrijeme oporavka i skratiti vrijeme mogućnosti prijenosa zaraze drugima.

Probiotici su žive bakterije i kvasci za koje se smatra da obnavljaju prirodnu ravnotežu bakterija u crijevima kada je ona narušena bolešću ili liječenjem. Probiotici se često opisuju kao "dobre" ili "prijateljske" bakterije; mogu biti prisutni u jogurtima ili se uzimaju kao dodaci prehrani. U akutnom infektivnom proljevu probiotici mogu djelovati protiv štetnih mikroba koji uzrokuju proljev, pomoći crijevima u borbi protiv njih ili smanjiti upalu i oštećenje crijeva.

Koji su ključni rezultati ovog sustavnog pregleda?

Pronašli smo 82 istraživanja koja su uključivala 12,127 ljudi (uglavnom djece) s akutnim proljevom. Samo 26 istraživanja provedeno je u zemljama koje su imale velik broj smrtnih slučajeva (bilo kojeg uzroka) među odraslima i djecom.

U tim su istraživanjima uspoređivani učinci različitih vrsta probiotika naspram nikakvog dodatnog liječenja ili sa placebom. Zanimalo nas je:

• koliko je ljudi imalo proljev koji je trajao dulje od 48 sati; i
• koliko dugo su prosječno trajali simptomi proljeva.

Postoje brojne razlike u načinu na koji su ova istraživanja osmišljena i provedena. Istraživanja su koristila različite definicije "akutnog proljeva" i "završetka simptoma proljeva" i ispitivala su mnogo različitih probiotika. Stoga u našu analizu nismo mogli uključiti rezultate svih istraživanja.

Nismo otkrili razliku između uzimanja probiotika i uzimanja placeba ili nikakvog dodatnog liječenja na broj djece koja su imala proljev dulji od 48 sati (dva istraživanja u zemljama s visokim dohotkom; 1,770 djece). Nismo sigurni utječe li uzimanje probiotika na trajanje simptoma proljeva (šest istraživanja; 3,058 ljudi). Na ove zaključke nisu utjecali dob, prehrambeni i socioekonomski status, regija ili rotavirusna infekcija ispitanika, kao ni to jesu li uzimali antibiotske lijekove ili dodatke cinka.

Uzimanje probiotika možda nije utjecalo na to:

• koliko je ljudi imalo proljev koji je trajao dulje od 14 sati; i
• koliko je ljudi primljeno u bolnicu s proljevom (šest istraživanja; 2,283 osobe).

Nije jasno je li uzimanje probiotika skratilo vrijeme provedeno u bolnici, u usporedbi s uzimanjem placeba ili bez dodatnog liječenja (24 istraživanja; 4,056 ljudi). Nekoliko istraživanja izvijestilo je o neželjenim učincima probiotika; nisu zabilježeni ozbiljni neželjeni učinci među ljudima koji su uzimali probiotike.

Koliko su ovi rezultati pouzdani?

Prethodno objavljena izdanja ovog sustavnog pregleda donijela su zaključke iz mnogo malih istraživanja u ovom području i ukazala na postojanje učinka.

Ova nova analiza pokazuje da u ovoj temi postoji pristranost u objavljivanju; mala istraživanja koje pokazuju pozitivan učinak vjerojatnije će biti objavljena, što iskrivljuje rezultate. Ova nova analiza uzima to u obzir.

Datum pretraživanja dokaza

Uključili smo dokaze objavljene do 17. prosinca 2019.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Prevela: Vanda Cattonaro. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save