Istraživačko pitanje: Analizirani su dokazi o učinkovitosti kortikosteroida za oporavak vida kod pacijenata s akutnim optičkim neuritisom.

Dosadašnje spoznaje: Optički neuritis je upala vidnog (optičkog) živca koja može dovesti do naglog gubitka vida kroz nekoliko sati ili dana. Optički živac, koji ulazi na stražnju stranu oka, prenosi vizualne informacije od oka do mozga. Kada se optički živac upali, može nastati oštećenje tkiva. Na taj način se ometa prijenos informacija od oka do mozga, što dovodi do privremenog ili trajnog gubitka vida. Optički neuritis je usko povezan s multiplom sklerozom (MS), upalnom bolešću koja pogađa sve živčane stanice. Kortikosteroidi se uobičajeno rabe u terapiji optičkog neuritisa zbog njihovih protuupalnih učinaka.

Obilježja studija: U ovaj Cochrane sustavni pregled uključeno je šest studija provedenih u Danskoj, Njemačkoj, Indiji, Japanu, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama, s ukupno 750 sudionika. Te studije su uspoređivale terapiju kortikosteroidima s placebom ili drugom terapijom; razlikovale su se u dozi i načinu primjene kortikosteroida. Dvije studije uspoređivale su oralne kortikosteroide i placebo, tri studije su uspoređivale intravenske kortikosteroide i placebo, jedna studija uspoređivala je dvije vrste intravenskih kortikosteroida, a jedna studija s tri skupine uspoređivala je oralne i intravenske kortikosteroide s placebom. Sudionici svih šest studija bili su praćeni barem tri mjeseca. Ishodi vizualne aktivnosti, kontrastne osjetljivosti u normalnom području i vidno polje su bili prikupljeni nakon 1, 6 i 12 mjeseci. Jedna studija je procijenila i opisala kvalitetu života. Dokazi se odnose na literaturu dostupnu do 7. travnja 2015.

Ključni rezultati: Nije bilo dostupnih dokaza o blagotvornom djelovanju kortikosteroida uzetih na usta ili intravenski u usporedbi s placebom na vizualnu oštrinu, vidno polje i kontrastnu osjetljivost. Iako nisu konzistentno opisivane, nuspojave su uključivale kožne simptome, homronske (endokrinološke) poremećaje, probavne poteškoće, glavobolju, vrućicu, smetnje u spavanju i psihijatrijske probleme. Ozbiljne nuspojave su prijavljene u jednoj studiji kod skupine koja je primala intravenske kortikosteroide. Istraživači tri studije su zaključili da su lakše nuspojave češće u skupini koja je primala kortikosteroide u usporedbi s placebo skupinom.

Kvaliteta dokaza: Od šest uključenih studija jedna je imala visoki rizik pristranosti zbog uključivanja dijela sudionika kojima je bilo dozvoljeno da sami biraju terapiju. Ostalih pet studija imalo je mali ili nejasan rizik pristranosti.