Irena: Dobar dan! Ja sam Irena Zakarija-Grković, su-voditeljica Hrvatskog Cochrane-a na Medicinskom fakultetu u Splitu. Cochrane izrađuje nizove sustavnih pregleda literature da bi donositeljima odluka pomogao u odgovoru na pandemiju COVID-a-19 te ih redovito obnavlja čim novi dokazi postanu dostupni. U listopadu 2020. godine objavljena je druga obnova pregleda o uporabi plazme i hiperimunog imunoglobulina osoba koje su preboljele COVID-19 (rekonvalescenti) te smo zamolili glavnog autora Khai Li Chaija sa Sveučilišta Monash u Australiji da nam kaže nešto o najnovijim rezultatima, a dr. sc. Andrija Babić, specijalizant hitne medicine iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko- dalmatinske i član hrvatskog Cochrane-a, preveo je razgovor i govorit će nam o tome.

Andrija: Rekonvalescentna plazma i hiperimuni imunoglobulin koji potječu od pacijenata koji su se oporavili od infekcije primijenjeni su za liječenje raznličitih infekcija. Tako je bilo i tijekom prethodnih izbijanja teških virusnih respiratornih infekcija poput gripe i teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) te se pokazalo da njihova primjena smanjuje rizik od smrti u tim uvjetima.
U bolesti COVID-19 postoji nada da će rekonvalescentna plazma liječiti bolest s pomoću procesa nazvanog pasivna imunizacija, donoseći antitijela koja vežu virus i koja pomažu u uklanjanju virusnih čestica. Najveća vjerojatnost da će se to dogoditi je kada liječenje započne rano nakon infekcije. Iako se to liječenje smatra općenito sigurnim, mogu se pojaviti neželjeni događaji kao i prigodom svake transfuzije krvnih pripravaka. Stoga je važno znati jesu li ti postupci učinkovit i siguran oblik liječenja osoba s COVID-om-19.
Ovaj je sustavni pregled objedinio dostupne dokaze da bi pokušao odgovoriti na istraživačko pitanje.
Autori su pretražili istraživanja iz cijelog svijeta koja su uključivala pacijente u bilo kojoj fazi bolesti COVID-19 te su gledali niz učinaka na razne ishode bolesti, uključujući preživljenje, kliničko poboljšanje, kvalitetu života i štetne događaje. U ovo su obnovljeno izdanje sustavnog pregleda uključili 19 istraživanja o rekonvalescentnoj plazmi, od kojih su dva randomizirana, a osam nerandomizirana istraživanja s kontrolnom skupinom. Preostalih devet istraživanja nije imalo kontrolnu skupinu, ali je dalo informacije o mogućim nuspojavama. Ukupno je više od 38 000 ljudi bilo uključeno u istraživanja objavljena do dana pretraživanja literature, a oko 36 000 njih je dobivalo rekonvalescentnu plazmu. Još nije pronađeno istraživanje koje je ispitivalo primjenu hiperimunog imunoglobulina.
Da bi procijenili učinke rekonvalescentne plazme, autori su se usredotočili na randomizirana istraživanja. U njima su pacijenti iz kontrolne skupine imali standardnu njegu bez rekonvalescentne plazme u vrijeme liječenja. Uzimajući u obzir dva uključena istraživanja, nije bilo dovoljno dokaza da se utvrdi utječe li rekonvalescentna plazma na rizik od smrti u bolnici, ali oni sugeriraju da rekonvalescentna plazma može smanjiti potrebu za potporom disanju. Međutim, povjerenje autora u te dokaze je nisko.
Što se tiče sigurnosnih ishoda za koje su autori koristili podatke i iz nerandomiziranih istraživanja, mogli su procijeniti samo ishode za ljude liječene rekonvalescentnom plazmom jer ni jedno od uključenih istraživanja nije izvijestilo o sigurnosnim podatcima za kontrolnu skupinu. Bilo je nekih ozbiljnih štetnih događaja koji bi se mogli povezati s rekonvalescentnom plazmom poput smrti, alergijske reakcije ili poteškoća disanja, ali ograničeni podatci dostupni do danas znače da nema dovoljno dokaza da bi se utvrdilo izaziva li terapija rekonvalescentnom plazmom ozbiljne neželjene događaje, a povjerenje autora u dokaze je također nisko.
Ukratko, podaci iz istraživanja koja su bila dostupna sredinom kolovoza 2020. godine znače da i dalje nismo sigurni u učinkovitost i sigurnost primjene rekonvalescentne plazme u ljudi s COVID-om-19. Unatoč opsežnoj pretrazi literature, autori su uspjeli uvrstiti samo dokaze niske pouzdanosti. Pronašli su dva objavljena randomizirana istraživanja koja su oba rano prekinuta, jedno zbog suzbijanja bolesti na mjestu ispitivanja, a drugo zbog nalaza protutijela na SARS-CoV-2 u krvi ispitanika već na početku istraživanja. Sudionici su primali niz drugih vrsta liječenja zajedno s rekonvalescentnom plazmom, a neki su imali osnovne zdravstvene probleme prije nego što su se zarazili i dobili COVID-19. Stoga ne možemo znati jesu li prijavljeni učinci posljedica djelovanja rekonvalescentne plazme, druge vrste liječenja ili jednostavno prirodnog tijeka bolesti COVID-19.
Hitno su nam potrebni rezultati više visokokvalitetnih randomiziranih istraživanja koja će ispitati važne kliničke ishode poput smrtnosti i potrebe liječenja na intenzivnoj njezi. Autori su svjesni činjenice da se to polje istraživanja brzo mijenja. Trenutno je u tijeku je 140 istraživanja od kojih je preko 70 randomiziranih. Autori će i dalje obnavljati ovaj Cochrane sustavni pregled kao "živi sustavni pregled". Tako će osigurati da on odražava najnovije dostupne dokaze. Autori navode da postoje dva randomizirana istraživanja koja su objavljena u privremenoj verziji. Međutim, brza procjena ta dva istraživanja je pokazala da ona ne će promijeniti trenutne cjelokupne zaključke, no autori će pričekati njihovu konačnu objavu da bi ih potpuno razmotrili u sljedećoj obnovi ovog pregleda.

Irena: Ako želite pročitati ovaj sustavni pregled i pratiti daljnje obnove kako rezultati više istraživanja koja su u tijeku postaju dostupni, jednostavno na internetu idite na stranicu Cochrane knjižnice i pretražite pojam "plazma i COVID-19".

Preveo: Andrija Babić
Lektorirao: Matko Marušić
Čitali: Irena Zakarija-Grković i Andrija Babić
Snimio: Teo Peričić