Ivica: Dobar dan! Ja sam prof. dr. sc. Ivica Grković, suradnik Hrvatskog Cochranea. Cochrane je objavio stotine sustavnih pregleda o dijagnosticiranju i liječenju brojnih vrsta raka, uključujući i rak jajnika. U novom sustavnom pregledu objavljenom u srpnju 2022., Clare Davenport,  s kolegama sa Sveučilišta u Birminghamu, u Velikoj Britaniji, proučila je dokaze o uporabi različitih testova za otkrivanje raka jajnika. Izv. prof. Irena Zakarija-Grković, dr. med. i voditeljica Hrvatskog Cochranea, s Medicinskog fakulteta u Splitu, prevela je razgovor s Clare i pročitat će ga.

Irena: simptomi raka jajnika su nespecifični, a mogu nalikovati simptomima manje ozbiljnih bolesti. To otežava pravovremeno postavljanje dijagnoze, zbog čega veliki broj žena umire, budući da  se u trenutku postavljanja dijagnoze tumor već proširio.
Zbog toga je naročito važno da su dijagnostički testovi pouzdani. Ako se testom ne uspije otkriti bolest, tzv. lažno negativni rezultat, to može dovesti do potrebe za opsežnijom operacijom kada se kasnije postavi dijagnoza, što onda smanjuje mogućnost preživljenja.
S druge strane, ako test sugerira prisustvo raka, koji ne postoji, tzv. lažno pozitivni rezultat, to dovodi do anksioznosti, nepotrebnih pretraga i kirurških zahvata. Da bi se izbjegle opisane pogreške mogu se koristiti kombinacije testova.  Istražili smo  i usporedili točnost četiri kombinacije testova, i pronašli važne razlike.
Četiri kombinacije su:  indeks rizika zloćudnosti, koji uključuje kombinaciju ultrazvuka i krvnog testa na tumorski biljeg CA125; algoritam rizika zloćudnosti, koji uključuje kombinaciju dva krvna testa na biljege CA125 i HE4; model logističke regresije 2, koji koristi samo ultrazvuk te model procjene tumora ženskih spolnih organa, koji uključuje kombinaciju CA125 testa i ultrazvuka.
U ovaj sustavni pregled bilo je uključeno 59 istraživanja, s  više od 32.000 žena, od kojih je 9.500 na koncu imalo rak jajnika. Uočili smo da se broj lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata značajno razlikovao ovisno o tome jesu li žene bile u pred- ili post-menopauzi. Stoga je kod prikazivanja rezultata važno odvojiti ove dvije skupine žena.
Utvrdili smo da je indeks rizika zloćudnosti najmanje pouzdan, s najviše propuštenih dijagnoza raka jajnika, bez obzira jesu li žene bile u razdoblju prije ili poslije menopauze. Na primjer, u skupini od stotinu predmenopauzalnih žena s rakom jajnika, indeks rizika zloćudnosti propustio je 21 slučaj, algoritam rizika zloćudnosti 18, model logističke regresije 11, a model procjene tumora ženskih spolnih organa propustio je 6. Kod stotinu žena u s rakom jajnika u postmenopauzalnom razdoblju, indeks rizika zloćudnosti propustio je 15, algoritam rizika zloćudnosti i model logističke regresije propustili su 9, a model procjene tumora ženskih spolnih organa propustio je 7.
Ovi rezultati ukazuju da bi algoritam rizika zloćudnosti, model logističke regresije i model procjene tumora ženskih spolnih organa propustili dijagnosticirati manji broj slučajeva raka od indeksa rizika zloćudnosti. Stoga bi ovi testovi trebali zamijeniti indeks rizika zloćudnosti kod žena prije i poslije menopauze. Izbor testa ovisi o dostupnim resursima. Npr. neki testovi podrazumijevaju vještine dijagnostičara specijaliziranih za ultrazvuk , dok drugi samo krvni test.
Konačno, pri razmatranju naših rezultata, važno je znati da je većina istraživanja provedena u Europi u specijaliziranim bolnicama.  Potrebno  je provesti dodatna istraživanja da bi se utvrdila pouzdanost testova kod žena koje traže pomoć u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. 

Ivica: Da biste saznali više o ovim testovima i da biste pratili buduća ažuriranja ovog sustavnog pregleda ako nove studije postanu dostupne, idite na internet na Cochrane Library. com i pretražite 'tests for ovarian cancer' da biste pronašli članak.

Prevela: Irena Zakarija-Grković
Lektorirao: Mladen Boban
Čitali: Irena Zakarija-Grković i Ivica Grković
Snimio: Teo Peričić