Glasovni zapis: Intervencije na radnom mjestu za skraćenjem vremena sjedenja

Povećanje tjelesne aktivnosti donosi dobrobit većini ljudi, a jedan od načina kako to postići mogao bi biti skraćenje vremena koje provodimo sjedeći na poslu. U siječnju 2015. godine objavljen je novi Cohraneov sustavni pregled u kojem je istraženo koje bi intervencije vezane za ovaj problem mogle biti učinkovite, a u ožujku 2016. je nadopunjen s nekoliko novih istraživanja.

Jedan od autora, Jos Verbeek iz finskog instituta za zaštitu zdravlja, naveo je zašto je provedeno istraživanje i koja su najnovija saznanja, a Ivana Marasović Šušnjara iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije prevela je razgovor.

- Pročitajte prijepis

Irena: Povećanje tjelesne aktivnosti donosi dobrobit većini ljudi, a jedan od načina kako to postići mogao bi biti skraćenje vremena koje provodimo sjedeći na poslu. U siječnju 2015. godine objavljen je novi Cohraneov sustavni pregled u kojem je istraženo koje bi intervencije vezane za ovaj problem mogle biti učinkovite, a u ožujku 2016. je nadopunjen s nekoliko novih istraživanja.
Jedan od autora, Jos Verbeek iz finskog instituta za zaštitu zdravlja, naveo je zašto je provedeno istraživanje i koja su najnovija saznanja, a Ivana Marasović Šušnjara iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije prevela je razgovor.

Ivana: U današnje vrijeme većina poslova su sjedalački, zahtijevajući od ljudi da dulje sjede, što oni obično i čine, unatoč sve većom potrebom za tjelesnom aktivnošću. Nažalost, situacija postaje sve gora jer tehnološki napredak i pritisak okoline utječe da mnogi ne napuštaju radni stol čak ni u komunikaciji koja je jedino moguća izvan ureda. Iako preporučena razina tjelesne aktivnosti od 150 minuta aerobne tjelovježbe umjerena intenziteta svakog tjedna i vježbe snage dva puta tjedno može pomoći, to nije dovoljno te se trebaju pronaći učinkoviti načini kako bi ljudi postali aktivniji na poslu.
Provedenim istraživanjem se željelo pokazati kako lakše omogučiti ljudima da manje sjede dok rade, no to ostvariti u prosječnom uredu može predstavljati ogroman izazov. Naime, u provođenju određene intervencije možda će biti potrebni arhitektonski zahvati, novi namještaj ili promjena u samoj uredskoj rutini. Sve to može biti skupo i uznemirujuće, što čini ovo istraživanje još opravdanijim jer je važno znati jesu li intervencije koje imaju za cilj smanjenje sjedenja, kao što su na primjer stolovi koji vam omogućuju da stojite tijekom rada, učinkovite, što je ovim pregledom omogućeno.
U obnovljenom Cohraneovom pregledu analizirano je 20 novih studija, koje su ispunjale uvjete istraživanja, više nego dvostruko u odnosu na prvotno. Studije su provedene u različitim okruženjima: istraživačka ustanova, akademska institucija, vladina agencija, policijska organizacija i privatne organizacije te su ispitanici u velikoj mjeri bili predstavnici uredskih radnika. Nažalost, mora se napomenuti, sve su studije bile pod visokim rizikom pristranosti što je otežalo interpretaciju nalaza zbog ograničenja u dizajnu i kvaliteti te nedosljednih rezultata.
U sedam studija istraživao se utjecaj sjedeće-stajaćih stolova, čija je visina podesiva tako da se za njim može raditi sjedeći odnosno stajaći. Ovakvi stolovi skratili su, bilo u kombinaciji s davanjem informacija i savjetovanjem, količinu sjedenja na radnom mjestu za pola sata do dva sata na dan.
Stolovi za kojima ljudi mogu hodati na pokretnoj traci smanjili su količinu sjedenja na poslu za oko 30 minuta dnevno, dok mogućnost bicikliranja na radnim mjestima koja su imala stacionarni bicikl nije imalo učinka na pasivno sjedenje tijekom posla. Također, u dvije studije savjetovanje je smanjilo vrijeme sjedenja za oko 30 minuta dnevno.
S druge strane, dvije studije su analizirale intervenciju pomoću računala. U njima se korisnika računala podsjeća kako bi trebao promjeniti položaj, odnosno prestati sjediti. Studije su imale mješovite rezultate. Jedna je pokazala da smjernice smanjuju vrijeme sjedenja za samo sat vremena na dan, dok u drugoj nije bilo smanjenja vremena za sjedenje. Dvije studije o promjenama u radnom okruženju, kao što je hodanje tijekom pauze, također nisu pokazale znatno smanjenje provođenja vremena u sjedećem položaju, kao ni studija u kojoj je provedena edukacija o podizanju svjesnosti o potrebi za hodanjem.
Zaključno, ova najnovija verzija Cochraneovog pregleda pokazala je da sjedeće-stajaći stolovi mogu smanjiti duljinu sjedenja na poslu, ali uz vrlo nisku kvalitetu dokaza. I dalje ne postoje dokazi da stojeći na poslu se mogu umanjiti štetni učinci sjedenja. Učinci drugih intervencija još su manje jasni i postoji potreba za kvalitetnim istraživanjem učinaka različitih vrsta intervencija. Srećom, u ovom trenutku u tijeku su mnoga istraživanja, a dobiveni rezultati možda će promijeniti zaključke ovog pregleda.

Irena: Sada, bilo da stojite ili sjedite, a želite saznati više o navedenenim intervencijama, ovaj pregled možete pronaći u Cohrane knjižnici online. Jednostavno idite na Cochrane Library.com i pronađite ga, kao i buduća ažuriranja, jednostavnim pretraživanjem riječi " sjedenje na poslu“.

Podcast translated by Ivana Marasović Šušnjara
Translated podcast edited by Matko Marušić
Translated Podcast read by Irena Zakarija-Grković and Ivana Marasović Šušnjara
Translated Podcast recorded by Teo Peričić

Zatvorite transkript
Share/Save