Glasovni zapis: Betahistin za simptome vrtoglavice

Ljudi s različitim bolestima mogu doživjeti simptome vrtoglavice - vertiga. Istraživači sa Sveučilišta u Londonu u Ujedinjenom Kraljevstvu objavili su u lipnju 2016. godine novi Cochraneov sustavni pregled relevantnih dokaza za jedan od mogućih načina liječenja, onaj betahistinom. Ana Utrobičić, s Medicinskog fakulteta u Splitu, prevela je razgovor, a Irena Zakarija-Grković, s Medicinskog fakulteta u Splitu, govoriti će nam o tome što su autori pronašli.

- Pročitajte prijepis

Danijel: Ljudi s različitim bolestima mogu doživjeti simptome vrtoglavice - vertiga. Istraživači sa Sveučilišta u Londonu u Ujedinjenom Kraljevstvu objavili su u lipnju 2016. godine novi Cochraneov sustavni pregled relevantnih dokaza za jedan od mogućih načina liječenja, onaj betahistinom. Ana Utrobičić, s Medicinskog fakulteta u Splitu, prevela je razgovor, a Irena Zakarija-Grković, s Medicinskog fakulteta u Splitu, govoriti će nam o tome što su autori pronašli.

Irena: Radi se o liječenju vrtoglavice kod koje pojedinci doživljavaju lažni osjećaj kretanja ili vrtnje a čiji je uzrok često bolest srednjega uha. To je uobičajen simptom mnogih potpuno različitih zdravstvenih stanja. Bez obzira na uzrok, vrtoglvica može biti vrlo neugodno iskustvo koje uvelike utječe na svakodnevni život. Autori su htjeli doznati je li betahistin učinkovit u olakšavanju simptoma vrtoglavice bilo kojeg uzroka, a koji se tiče srednjeg uha ili njegovih živčanih veza.

Danijel: Dakle, znači li to da je glavni razlog za izradu ovoga sustavnog pregleda činjenica da je vrtoglavica česta i vrlo neugodna za pacijente?

Irena: Jedan od razloga izrade ovoga sustavnog pregleda jest činjenica da je vrtoglavica česta i vrlo neugodna. Kliničari koji liječe pacijente često slušaju o tome koliki utjecaj vrtoglavica ima na njih. Poznato je također da je betahistin uobičajen u liječenju vrtoglavice u mnogim zemljama svijeta, te su autori htjeli doznati postoji li ikakva korist od toga.
Međutim, glavni poticaj za izradu sustavnoga pregleda bio je prethodni Cochraneov sustavni pregled o primjeni betahistina kod stanja koje se naziva Menierova bolest. Menierova bolest je jedna od bolesti kod kojih ljudi doživljavaju vrtoglavicu. Premda su autori toga sustavnoga pregleda zaključili da ne postoji stvarni dokaz ni za ni protiv primjene lijeka za to stanje, tijekom uredničkoga postupka predložen je sustavni pregled studija na svim pacijenata s vrtoglavicom, a ne samo onih s Menierovom bolešću. Na taj način možda bi se mogao pronaći blagotvoran utjecaj lijeka. I to je ono što su autori ovoga sustavnoga pregleda odlučili napraviti. Sustavni je pregled zagovarala i udruga pacijenata Menierovo društvo koja je utvrdila kako se radi o pitanju na koje pacijenti uistinu žele utemeljen odgovor.

Danijel: Zvuči kao posebno važno pitanje za sustavni pregled. Kako su onda autori krenuli u potragu za odgovorom?

Irena: Pregledali su sve randomizirane studije o pacijentima s vrtoglavicom kod kojih je betahistin uspoređivan s lažnim lijekom. Glavni ishod koji su istražili odnosio se na to smatraju li pacijenti da im pravi lijek sveukupno koristi više od lažnoga.

Danijel: I što su utvrdili?

Irena: Pronašli su 17 kliničkih pokusa s nešto iznad tisuću ispitanika koji su uzimali betahistin do 3 mjeseca. No, autori su se i suočili s mnogim izazovima u pokušaju da dođu do vjerodostojnih dokaza. Jedan od njih je bio starost mnogih članaka. Način na koji se provode klinički pokusi i objavljuju njihovi rezultati jako se promijenio u zadnjih 10 godina, tako da su autori našli velike razlike između studija, kako u metodama, tako i u rezultatima, a do izvornih podataka mnogih studija nisu mogli doći.
Konačno su došli do odgovora da je omjer pacijenata koji su iskazali smanjenje simptoma vrtoglavice bio znatno veći u skupini koja je uzimala betahistin nego u onoj koja je uzimala lažni lijek, tj. placebo. Utvrdili su također da je omjer neželjenih učinaka bio isti u obje skupine, što navodi na zaključak da nema puno neželjenih učinaka samoga lijeka.
Ali (a ovo je važno “ali”), jako izražena varijabilnost među studijama znači da njihove zaključke moramo uzeti s oprezom. Isto tako, i kvaliteta uključenih studija bila je slaba, što znači da izračuni mogu biti netočni.

Danijel: I što sad? Trebamo li veliko kliničko istraživanje kojim bi se jednom zauvijek riješilo to pitanje?

Irena: U idealnom bi svijetu veliko kliničko istraživanje bilo prava stvar. No, zapravo, ovaj sustavni pregled ukazuje da je učinak lijeka vjerojatno prilično slab, teda je sam lijek prilično siguran. Tako da, praktično govoreći, veliko istraživanje možda ne bi dobilo visoki prioritet s obzirom na oskudna sredstva, osobito stoga što bi istraživanje moralo biti jako veliko, tj. uključiti veliki broj ispitanika kako bi se dobio jasan odgovor.

Danijel: Što onda savjetovati pacijentima koji boluju od vertiga i njihovim liječnicima?

Irena: Ključna stvar je da je za pacijente najvažnije da dobiju ispravnu dijagnozu vrtoglavice jer postoji toliko specifičnih stanja koja izazivaju vrtoglavicu a za koja postoji specifično učinkovito liječenje. Međutim, betahistin može biti razuman izbor i može se isprobati u kraćem razdoblju dok se postavlja konačna dijagnoza.

Danijel: Ako želite saznati više, pretražite mrežnu stranicu Cochrane knjižnice, Cochrane Library točka com riječju ‘betahistin’ kako biste pronašli ovaj sustavni pregled. Istom pretragom pronaći ćete i raniji sustavni pregled o učinkovitosti ovoga lijeka za Menierovu bolest.

Zatvorite transkript