Teo: Dobar dan! Ja sam Teo Peričić, suradnik Hrvatskog Cochrane-a. Mnoge dojilje se susreću s problemom zastojne dojke i ovo stanje može biti vrlo neugodno. Ima više potencijalnih načina liječenja. Dokazi o liječenju su sakupljeni u najnovijoj inačici relevantnog Cochraneovog sustavnog pregleda objavljenog u rujnu 2020. Obje autorice, Irena Zakarija-Grković, iz Hrvatskog Cochranea na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, i Fiona Stewart sa Sveučilišta u Liverpoolu, u Ujedinjenom Kraljevstvu, govore o tome što su našle u ovom glasovnom zapisu, počevši s Irenom.

Nensi: Bog, Irena. Prvo, možete li nam malo reći što je to zastojna dojka i zašto je to problem?

Irena: Bog, Fiona. Zastojne dojke su bolno stanje kod dojilja koje se najčešće javlja u prvim tjednima nakon poroda. Dojke se dovoljno ne prazne pa postanu prepunjene, najčešće kao posljedica odvajanja majki od novorođenčadi ili zbog ograničavanja duljine ili učestalosti podoja ili zbog poteškoća djeteta sa sisanjem. Kao posljedica toga, dojke postanu kvrgave, tvrde i bolne, što znatno otežava dojenje. Ovo može dovesti do bolnih bradavica, upale dojke, kao i do pada u količini majčinog mlijeka.

Nensi: Očito je važno naći intervencije koje će ublažiti ove tegobe. Ima li drugih razloga za liječenje zastojnih dojki?

Irena: Osim što je bolno stanje, žene sa zastojnim dojkama često prestanu dojiti ranije nego što su namjeravale. Ovo može imate negativne posljedice ne samo na zdravlje djeteta nego i na majčino zdravlje. Zato je važno pronaći način za liječenje zastojne dojke da bi žene mogle bezbolno dojiti koliko god žele.

Nensi: U prethodnoj inačici ovog sustavnog pregleda, objavljenoj 2015. godine, uključeno je devet istraživanja. Koliko ih je ovaj put bilo?

Irena: Sada imamo 21 kliničko ispitivanje, koje je uključilo preko 2000 žena i različitih vrsta liječenja zastojne dojke. Barem šest različitih vrsta liječenja su testirani, uključujući lijekove, masažu te hladne i tople obloge. Neke intervencije su uspoređivane sa standardnim liječenjem, a neke s drugim intervencijama.

Nensi: Što govore studije o učinkovitosti ovih terapija?

Irena: Teško je sažeti jer ima jako puno različitih usporedbi, ali ako se samo usredotočim na simptom boli, možemo reći daje hladno kupusovo lišće vjerojatno bolje od standardne skrbi ili hladnih obloga; biljni oblozi su vjerojatno bolji od toplih obloga; masaža dojke i oblog od kaktusa i aloe je vjerojatno bolje od same masaže; a lijek proteaza je možda bolji od placeba, doduše, radi se o lijeku koji se rijetko danas koristi.

Nensi: To zvuči obećavajuće. Što je s drugim simptomima zastoja?

Irena: Za tvrdoću dojki, hladni kuposovi listovi vjerojatno djeluju bolje od standardne skrbi ili hladnih obloga, dok su hladni oblozi vjerojatno bolji od standardne skrbi. Također, kombinacija hladnih obloga kaktusa i aloe s masažom vjerojatno je učinkovitije od svake pojedinačno. Za ostale tretmane poput kupusovog lišća sobne temperature, ultrazvuka, Gua-Sha terapije i lijekova serapeptaze i oksitocina, dokazi o njihovom učinku na bol ili tvrdoću su previše nepouzdani zbog načina provođenja istraživanja i zbog nedovoljnog broja uključenih žena.

Nensi: Ima li kakvih nuspojava liječenja?

Irena: Iako je vrlo mala vjerojatnost da većina intervencija, poput primjene kupusovog lišća ili toplih i hladnih obloga, može dovesti do nuspojava, to nije objavljeno u uključenim studijama, tako da trenutno ne možemo sa sigurnošću reći da su sigurni. Jedine podatke koje smo našli o potencijalnim nuspojavama nalaze se u radovima o proteazi i serapeptazi, gdje je navedeno da niti jedna žena nije imala nuspojavu, te u radu o toplim biljnim oblozima, u kojemu su naveli da je vrlo malen broj žena doživjelo iritaciju kože, koja je spontano nestala u roku od 24 sata.

Nensi: Na kraju, kako biste saželi dokaze koje ste pronašli o liječenju zastojnih dojki i kako mogu ljudi više saznati o tome?

Irena: Zaključila bih da iako ima načina liječenja koji mogu smanjiti bol i tvrdoću zastojnih dojki, dokazi su još uvijek dosta nepouzdani. Ovo je razočaravajuće i zato nam zaista trebaju bolja istraživanja koja će uključiti veći broj žena da možemo dobiti bolji uvid o tome što djeluje, a što ne djeluje. Dok čekamo te dokaze, ovaj sustavni pregled se može pronaći na internetu. Ako ljudi pođu na stranice Cochrane knjižnice i utipkaju u tražilicu ˝breast engorgement˝ odmah će im se pojaviti naš sustavni pregled na vrhu popisa.

Prevela: Irena Zakarija-Grković
Lektorirao: Matko Marušić
Pročitali: Irena Zakarija-Grković, Nensi Ćaćić i Teo Peričić
Snimio: Teo Peričić