Ključne poruke

- Strategije za poticanje adolescenata da promijene svoju prehranu ili razinu aktivnosti (ili oboje), kako bi spriječili prekomjernu težinu ili razvoj pretilosti, čine nikakvu ili vrlo malu razliku u njihovom indeksu tjelesne mase (ITM; procjena količine tjelesne masti prema visini i masi).

- Na temelju vrlo malo dostupnih informacija o ozbiljnim štetnim događajima, čini se da postoji mali ili nikakav učinak strategija prehrane ili aktivnosti, ili oboje, na ozbiljne štetne događaje (npr. ozljede).

- Zbog nedostatka dokaza, buduća bi se istraživanja trebala usredotočiti na okruženja u zajednici (npr. u klubovima za mlade) i istraživanja koja uključuju adolescente s invaliditetom.

Zašto je važno spriječiti pretilost kod djece i mladih?

Sve više adolescenata diljem svijeta ima prekomjernu težinu i pretilost. Prekomjerna tjelesna težina u adolescentskoj dobi može uzrokovati zdravstvene probleme, a ljudi mogu biti pogođeni psihički i u društvenom životu. Pubertet i prelazak u odraslu dob izazovno je razdoblje i mnogi se bore s mentalnim zdravljem. Adolescenti s prekomjernom tjelesnom težinom vjerojatno će imati prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost kao odrasli te će i dalje imati loše fizičko i mentalno zdravlje.

Što smo željeli saznati?

Željeli smo saznati jesu li strategije za pomoć adolescentima da modificiraju svoju prehranu ili aktivnost (ili oboje) učinkovite u sprječavanju pretilosti. Također smo htjeli znati jesu li te strategije bile povezane s ozbiljnim štetnim učincima.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

U znanstvenim bazama podataka tražili smo istraživanja koja su proučavala načine sprječavanja pretilosti kod djece u dobi od 12 do 18 godina. Isključili smo istraživanja usmjerena na adolescente koji su već imali prekomjernu težinu ili su živjeli s pretilošću. Međutim, uključili smo istraživanja u kojima je uzorak bila cijela grupa (npr. škola), koja je možda uključivala one koji žive s prekomjernom težinom ili pretilošću. Uključili smo istraživanja samo ako su metode koje su koristili imale za cilj promijeniti dječju prehranu, njihovu razinu aktivnosti (tj. povećanje tjelesne aktivnosti ili smanjenje vremena neaktivnosti), ili oboje. Tražili smo samo istraživanja koja su djecu nasumično svrstavala u skupine koje su primale različite strategije (što može uključivati nikakve promjene). Procijenjena je strogost istraživanja kako bi procijenili kolika je sigurnost njihovih rezultata. Skupili smo istraživanja zajedno za analizu ovisno o tome jesu li imale za cilj poboljšati prehranu, aktivnost ili oboje.

Što smo pronašli?

Pronašli smo 74 istraživanja koja su uključivala 83 407 djece i mladih. Šezdeset istraživanja provedeno je u zemljama s visokim dohotkom (npr. SAD-u i u Europi). U 57 istraživanja, strategije su isprobane u školama, iako je 12 bilo bazirano kod kuće ili na drugim mjestima poput okruženja u zajednici (pet istraživanja) kao što su grupe mladih. Pedeset i jedna strategija provodila se manje od devet mjeseci; najkraća intervencija trajala je jedan posjet, a najduža preko 28 mjeseci. Šezdeset i dva istraživanja bila su financirana izvan industrije; pet istraživanja djelomično je financirala industrija (dobavljači hrane, proizvođač PlayStationa, dobavljač opreme za teretane, proizvođač zdravstvenih uređaja i privatna zdravstvena ustanova).

Naše su analize uključile rezultate iz 54 istraživanja na 46 358 adolescenata (20 istraživanja nije objavilo svoje rezultate na način koji bi se mogao uključiti u naše analize). Otkrili smo da adolescenti kojima je pružena strategija da promijene svoju prehranu ili razine aktivnosti (ili oboje) ili nisu smanjili svoj ITM ili je smanjenje bilo oskudno, u usporedbi s adolescentima koji nisu dobili strategiju.

Samo je nekoliko istraživanja prijavilo bilo kakvu moguću štetu intervencija, a nijedno nije identificiralo ozbiljne štetne učinke.

Koja su ograničenja dokaza?

Sveukupno, imamo ograničeno povjerenje u korisne učinke ovih intervencija u prevenciji pretilosti kod djece i adolescenata. Teško je biti uvjeren da bi financiranje više istraživanja, barem više istraživanja u školama, proizvelo mnogo višu razinu povjerenja u rezultate. Četiri su glavna čimbenika smanjila pouzdanost dokaza.

1. Rezultati su bili vrlo nedosljedni u različitim istraživanjima.

2. Mnoga su istraživanja imala ograničenja u načinu na koji su provedena (npr. u nekim istraživanjima metode korištene za nasumično raspoređivanje ljudi u skupine nisu bile odgovarajuće ili rezultati nekih istraživanja nisu bili pravilno analizirani).

3. Nije bilo dovoljno istraživanja koja su pratila određene vrste ishoda, kao što je ITM (procjena količine tjelesne masti prema visini i masi) ili zITM (usporedba ITM-a s drugom djecom iste dobi i spola) za određeno trajanje praćenja. Također, određena okruženja (npr. u zajednicama) bila su nedovoljno zastupljena.

4. Rezultati nekih istraživanja nisu prijavljeni na način da ih možemo uključiti u naše analize (npr. bez ikakvih detalja o razlici u promjeni između intervencijskih i kontrolnih skupina) i to može utjecati na rezultate naših analiza.

Ovaj pregled ne pruža dovoljno informacija da bi se moglo procijeniti koliko dobro strategije funkcioniraju za adolescente s invaliditetom ili jesu li one koje se provode u zajednici učinkovite.

Datum pretraživanja dokaza

Ovaj sustavni pregled obnovljena je inačica ranije objavljenog Cochraneovog sustavnog pregleda. U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do veljače 2023. godine.