Dosadašnje spoznaje
Doktori dentalne medicine često pokušavaju otkriti karijes koji je već toliko napredovao da zahtijeva ispun. Kada bi doktori dentalne medicine mogli uočiti karijes dok još zahvaća samo vanjski sloj zuba (caklinu), tada bi bilo moguće zaustaviti njegovo daljnje napredovanje i izbjeći potrebu za stavljanjem ispuna. Također je važno izbjeći lažno pozitivne rezultate, kada se liječenje provodi iako karijes nije prisutan.
Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda
Ovaj Cochraneov sustavni pregled imao je za cilj utvrditi koliko su točni različiti oblici testova temeljenih na svjetlu za otkrivanje ranog zubnog karijesa kod pacijenata koji redovito posjećuju svog doktora dentalne medicine. Uključena su 23 istraživanja objavljena između 1988. i 2019. godine kako bi se odgovorilo na ovo pitanje.
Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?
Uključena su tri različita tipa uređaja koji koriste svjetlo: optička koherentna tomografija (OCT), bliska infracrvena tehnologija (NIR) i vlaknasto-optička tehnologija (FOTI/DIFOTI). Svi ti uređaji oslanjaju se na projiciranje različitih vrsta svjetla na zub i mogu poboljšati sposobnost doktora dentalne medicine da prepozna karijes.
Ključni rezultati
U pregled su uključena 23 istraživanja s ukupno 16702 zubne površine. Rezultati tih istraživanja upućuju na to da, kada bi doktor dentalne medicine koristio uređaje za osvjetljenje tijekom rutinskog pregleda 1000 zubnih površina, od kojih 570 (57 %) ima rani karijes:
• kod 484 površina otkrio bi se karijes pomoću jednog od uređaja za detekciju osvjetljenjem, a od toga bi 56 (12 %) površina zapravo bilo bez karijesa (lažno pozitivni rezultati – pogrešna dijagnoza);
• od 516 zubnih površina za koje bi uređaj pokazao da nema karijesa, 142 (28 %) zubne površine bi zapravo imale rani karijes (lažno negativni rezultati – pogrešna dijagnoza).
U ovom primjeru uređaji za osvjetljavanje daju relativno visok udio lažno negativnih rezultata, što znači da pacijenti ne dobivaju tretman za rani karijes, poput paste s visokim udjelom fluora ili savjeta i uputa doktora dentalne medicine, kao što bi trebali. Od tri vrste analiziranih uređaja, čini se da OCT ima višu osjetljivost (proizvodi manje lažno negativnih rezultata) u usporedbi s NIR-om i vlaknasto-optičkom tehnologijom.
Kvaliteta dokaza
Uključena su samo istraživanja koja su procjenjivala zdrave zube ili one za koje se sumnjalo da imaju rani karijes, jer je zube sa dubljim karijesom lakše prepoznati. Postoje određena ograničenja u načinu provedbe istraživanja, što je moglo dovesti do toga da se uređaji za osvjetljavanje čine više točni nego što jesu, povećavajući broj točnih klasifikacija (zelenih pravokutnika u dijagramu). Mnoga istraživanja testirala su uređaje na izvađenim zubima, što je vrlo različito od stvarne primjene uređaja u ustima, gdje se otežano vidi, zubi mogu biti obojeni ili prekriveni naslagama.
Kome je namijenjen ovaj sustavni pregled?
Uključena istraživanja provedena su u Sjedinjenim Američkim Državama, Europi, Japanu, Brazilu, Kini, Maleziji i Australiji. Većina ih je provedena u stomatološkim klinikama, ordinacijama opće dentalne medicine ili školama.
Što rezultati znače?
Optička koherentna tomografija (OCT) pokazuje potencijal kao uređaj za detekciju ranog karijesa (karijesa cakline), no potrebna su dodatna visokokvalitetna istraživanja i razvoj, jer OCT trenutačno nije dostupan doktorima opće dentalne medicine. Rezultati upućuju na to da je OCT superiorniji u odnosu na NIR i vlaknasto-optičke tehnologije.
Datum pretraživanja dokaza
U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 15. veljače 2019. godine.
Hrvatski Cochrane. Prevela: Barbara Ćaćić. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr