Digitalne tehnologije za pomoć pacijentima s astmom da se pridržavaju propisane terapije

Dosadašnje spoznaje

Astma je jedna od najčešćih kroničnih bolesti u svijetu. Za liječenje simptoma dostupni su učinkoviti lijekovi, poput inhalera koji sadrže steroide. Međutim, za najbolji učinak, lijekove za održavanje potrebno je uzimati kako je propisano. Mnogi pacijenti ne uzimaju lijekove zbog zauzetosti ili uvjerenja da su im potrebni samo kratkoročno. Naziv za to je 'ne-adherencija', što može dovesti do pojačanih simptoma i učestalijih napadaja. Ne-adherencija je veliki zdravstveni problem; postizanje adherencije vrlo je važno za sprječavanje napada i smanjenje rizika od smrti. U zdravstvu se sve više koriste digitalne intervencije, kao što su mobilni telefoni, tekstualne poruke i 'pametni' inhaleri koji mogu slati povratne informacije o uzimanju lijekova. Međutim, postoje ograničeni dokazi o tome djeluju li te tehnologije na redovnije uzimanje lijekova za astmu ili na poboljšanje simptoma.

Ovaj je pregled imao za cilj otkriti djeluju li digitalne tehnologije doista na redovnije uzimanje lijekova za astmu i dovodi li to do poboljšanja simptoma te drugih prednosti.

Značajke istraživanja

Pronađeno je 40 ispitivanja koja obuhvaćaju više od 15,000 odraslih i djece s astmom. Ispitivanja su trajala od 2 tjedna do 24 mjeseca, tako da se ne može reći jesu li ove metode dugoročno učinkovite. Pretraženo je više izvora informacija kako bi se pronašla relevantna ispitivanja. U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do lipnja 2020. godine. Cilj je bio saznati pomažu li digitalne tehnologije pacijentima s astmom da redovno uzimaju propisane lijekove te jesu li pacijenti koji su koristili navedene tehnologije imali bolju kontrolu astme i manje napadaja od onih koji ih nisu koristili.

Ključni rezultati

Pacijenti s astmom koji su koristili digitalne tehnologije za podršku u uzimanju lijekova za astmu redovnije su uzimali propisanu terapiju u usporedbi s pacijentima koji ih nisu koristili; 15% više pacijenata koji su koristili digitalne tehnologije (između 8% i 22%) uzimalo je propisane lijekove, u usporedbi s onima koji nisu (oni su pak uzimali lijekove u prosjeku od 45% propisane količine). Važno je naglasiti da su pacijenti koji su koristili digitalne tehnologije imali puno bolju kontrolu astme i upola manji rizik od napadaja (između 32% i 91%), što je izravno povezano sa smanjenjem rizika od smrti povezane s astmom. Vidjelo se poboljšanje u kvaliteti života i funkciji pluća, ali je učinak na funkciju pluća bio mali i vjerojatno nije od velike kliničke važnosti. Nije primijećen utjecaj na smanjenje broja neplaniranih posjeta zdravstvenim ustanovama. Nije bilo dovoljno informacija o učinku na izostanke s posla ili iz škole ili o isplativosti, kao ni postoji li šteta od njihovog korištenja. Tehnologije su uglavnom bile prihvatljive pacijentima. Čini se da su se određene vrste tehnologija, kao što su 'pametni' inhaleri i tekstualne poruke, pokazale boljima od drugih, iako se zbog malog broja ispitivanja to ne može sa sigurnošću utvrditi.

Pouzdanost dokaza

Postoji određena nesigurnost u vezi s rezultatima jer su se ispitivanja dosta razlikovala. Ove razlike znače da se ne može u potpunosti utvrditi stvarna korist od digitalnih tehnologija, budući da one mogu biti posljedica i drugih čimbenika koji nisu izravno povezani s tehnologijom - na primjer, samo sudjelovanje u ispitivanju može utjecati na redovnije uzimanje lijekova. Ponekad ispitivanja nisu davala dovoljno podataka za uključenje i procjenu učinkovitosti. Zabrinjavajuće je to što u četvrtini ispitivanja pacijenti nisu završili ispitivanje do kraja, tako da nije sigurno je li opisano sve što je mjereno.

Ključna poruka

Ispitivanja koja su pronađena pokazuju da bi digitalne tehnologije mogle pomoći pacijentima s astmom da redovnije uzimaju lijekove, poboljšati kontrolu astme i potencijalno prepoloviti rizik od napadaja astme, u usporedbi s ljudima koji ih ne koriste. Određene vrste digitalnih tehnologija, poput tekstualnih poruka, pokazale su se boljima od drugih. Međutim, postoje nesigurnosti oko kvalitete informacija prijavljenih u nekim ispitivanjima, a i broj ispitivanja za različite vrste tehnologija bio je mali, što znači da ne možemo biti u potpunosti sigurni u njihove prednosti.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Prevela: Nataša Bošković. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochraneovih sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochraneovih sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information