Koliko je dermatoskopija precizna za dijagnosticiranje raka kože (melanoma) u odraslih u usporedbi s vizualnim pregledom kože?

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je utvrditi preciznost dermatoskopije za dijagnozu melanoma u usporedbi s vizualnim pregledom kože golim okom. Pregled je također istražio razlikuje li se preciznost dijagnostike dermatoskopije direktno na pacijentu, u odnosu na preciznost dijagnoze pomoću dermatoskopskih slika kože. Cochraneovi istraživači uključili su 104 istraživanja kako bi odgovorili na ovo pitanje.

Zašto je važno poboljšati dijagnozu melanoma?

Melanom je jedan od najopasnijih oblika zloćudnih tumora kože. Neprepoznavanje postojećeg melanoma (lažno negativni nalaz testa) odgađa operaciju njegovog uklanjanja te povećava rizik širenja raka na druge organe i moguće smrti. Dijagnosticiranje kožnih lezija (madež ili područje koje se neobično razlikuje od okolne kože) kao melanoma kada on nije prisutan (lažno pozitivan rezultat), može dovesti do nepotrebne operacije, daljnjih pretraga i anksioznosti pacijenta. Klinički vizualni pregled sumnjivih kožnih lezija golim okom obično je prvi u nizu testova pri dijagnosticiranju melanoma. Specijalisti za rak kože mogu koristiti mikroskopske tehnike kako bi se omogućio detaljniji, uvećani pregled sumnjivih lezija kože.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Dermatoskop je ručni uređaj koji koristi vidljivo svjetlo (poput žarulja sa žarnom niti ili LED žarulja) i koji se može koristiti kao dio kliničkog pregleda sumnjivih kožnih lezija. Dermatoskopija je postala važan alat za pomoć liječnicima specijalistima pri dijagnozi, a se sve više koristi i u ustanovama primarne zdravstvene zaštite. Poznavanje dijagnostičke preciznosti dermatoskopije dodane vizualnom pregledu važno je da bi se znalo tko bi je trebao koristiti i na kojim razinama zdravstvene skrbi.

Istraživači su pokušali utvrditi dijagnostičku preciznost dermatoskopije sumnjivih lezija kože na pacijentu uživo i korištenjem dermatoskopskih slika, u odnosu na sami vizualni pregled kože. Istraživači su također pokušali saznati je li dijagnostička preciznost bila poboljšana korištenjem kontrolnog popisa (engl. checklist) za dermatoskopiju ili povećanjem razine kliničke stručnosti.

Koji su glavni rezultati ovog sustavnog pregleda?

Pregled je obuhvatio 104 istraživanja koja su opisala podatke o osobama s lezijama sumnjivima na melanom. Glavni rezultati za dijagnozu melanoma (uključujući vrlo rane melanome) temelje se na 86 istraživanja, od kojih njih 26 pruža informacije o preciznosti dermatoskopije uz vizualan pregled kožne lezije uživo, a njih 60 pruža informacije temeljene na pregledu dermatoskopskih slika bez prisustva pacijenta.

26 istraživanja sa pregledima uživo pruža najrelevantnije podatke o upotrebi dermatoskopije u praksi, a njihovi su rezultati ovdje sažeti. Ukupno je 23,169 sumnjivih lezija kože uključeno u 26 istraživanja, a njih 13 dalo je i podatke o preciznosti vizualnog pregleda lezije bez upotrebe dermatoskopije. Rezultati sugeriraju da je dermatoskopija točnija od samog vizualnog pregleda, kako za ispravno prepoznavanje melanoma, tako i za isključivanje lezija koje nisu melanom.

Istraživanja su koristila različite načine odlučivanja je li lezija kože melanom ili ne, što znači da ne možemo biti točno sigurni u to koliko je dermatoskopija bolja u usporedbi sa samim vizualnim pregledom. Umjesto toga, može se dati ilustrativni primjer očekivanog učinka povećanja točnosti na skupini od 1000 lezija, od kojih je 120 (12%) melanom. Da bismo vidjeli koliko je dermatoskopija bolja u ispravnom prepoznavanju melanoma u odnosu na samo gledanje kože, moramo pretpostaviti da obje pretrage vode tome da se isti broj lezija lažno dijagnosticira kao melanom (pretpostavili smo da bi 176 od 880 lezija bez melanoma imalo netočnu dijagnozu melanoma). U ovoj situaciji, dodavanje dermatoskopije vizualnom pregledu ispravno bi identificiralo dodatnih 19 melanoma (110 u usporedbi s 91), koji bi se propustili samim vizualnim pregledom kože. Drugim riječima, više melanoma bilo bi točno identificirano.

Da bismo vidjeli koliko je dermatoskopija bolja u odlučivanju da kožna lezija nije melanom, u odnosu na sami vizualni pregled kože, moramo pretpostaviti da obje pretrage vode tome da se isti broj lezija lažno dijagnosticira kao melanom (u ovom slučaju pretpostavili smo da bi 96 od 120 melanoma bilo ispravno dijagnosticirano). U ovoj bi situaciji dodavanje dermatoskopije vizualnom pregledu smanjilo broj lezija koje su pogrešno dijagnosticirane kao melanom za 176 (smanjenje sa 220 u skupini za vizualni pregled na 44 lezije u dermatoskopskoj skupini). Drugim riječima, više lezija koje nisu melanom bile bi točno identificirane i na kraju bi manje ljudi bilo poslano na operaciju.

Vrijednost kontrolnih popisa za vizualni pregled i učinci stručnosti promatrača

Nije bilo dokaza da je upotreba kontrolnog popisa za pomoć u interpretaciji dermatoskopije promijenila dijagnostičku točnost. Točnost je bila bolja (s manje propuštenih melanoma i manje ljudi koji su imali nepotrebne operacije) kada su dijagnozu postavljali liječnici s više kliničke stručnosti i prakse.

Koliko su pouzdani rezultati ovog sustavnog pregleda?

U većini obuhvaćenih istraživanja dijagnoza melanoma postavljena je biopsijom lezije, a odsutnost melanoma potvrđena je biopsijom ili praćenjem tijekom vremena kako bi se osiguralo da kožna lezija ostane negativna na melanom. Obje metode vjerojatno su bile pouzdane za odlučivanje imaju li pacijenti doista melanom*. U nekoliko istraživanja, stručnjaci su utvrdili odsutnost melanoma, što vjerojatno nije bila pouzdana metoda za odlučivanje imaju li pacijenti doista melanom. Loše izvještavanje o provođenju istraživanja otežavalo je procjenu pouzdanosti. Selektivno uključivanje sudionika i nedostatni detalji o pragu za odlučivanje o pozitivnom rezultatu testa bili su posebno problematični.

Na koga se odnose rezultati ovog sustavnog pregleda?

Šezdeset i šest istraživanja provedeno je u Europi (77%), dok je ostatak proveden u Sjevernoj Americi (6 istraživanja), Aziji (4), Oceaniji (4) ili je bilo multicentrično (7). Raspon dobi pacijenata kretao se od 30 do 58 godina (zabilježeno u 26 istraživanja). Postotak osoba s melanomom kretao se između 1% i 41% za pojedinačna istraživanja dermatoskopije (medijan 12%) i između 3% i 61% u istraživanjima koja su koristila slike dermatoskopije (medijan 24%). Gotovo sva istraživanja provedena su u sekundarnoj ili tercijarnoj skrbi, a ne u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U većini istraživanja lezije nisu bile reprezentativni primjerci lezija viđenih u praksi, na primjer, uključene su samo kožne lezije određene veličine i specifičnog izgleda. Nadalje, zbog razlike u stručnosti kliničara koji su radili vizualni pregled i definicije koja se koristi za pozitivan rezultat testa dermatoskopije u različitim istraživanjima, nejasnno je kako bi se dermatoskopija trebala raditi te kako bi ju radili liječnici s različitim razinama iskustva, a da bi se postigla preciznost uočena u ovim istraživanjima.

Koji su zaključci ovog sustavnog pregleda?

Kada dermatoskopiju koriste specijalisti, ona je bolja u dijagnosticiranju melanoma u odnosu na vizualni pregled sumnjive kožne lezije golim okom. Dermatoskopija je preciznija kada se interpretira u prisutnosti pacijenta, nego korištenjem slika dermatoskopije. Dermatoskopija bi mogla pomoći liječnicima opće prakse da ispravno identificiraju osobe sa sumnjivim lezijama koje treba pregledati liječnik specijalist. Kontrolni popisi koji pomažu u tumačenju dermatoskopije mogu poboljšati točnost dijagnosticiranja liječnika s manje stručnosti i prakse. Potrebna su dobro opisana istraživanja koja procjenjuju dijagnostičku točnost dermatoskopije kada se koristi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te istraživanja koja će utvrditi najbolji način provođenja edukacije za dermatoskopiju.

Datum pretraživanja dokaza

Autori sustavnog pregleda pretražili su literaturu objavljenu do kolovoza 2016. godine.

*U ovim istraživanjima biopsija, kliničko praćenje ili specijalistička klinička dijagnoza bili su referentni standardi (sredstva za postavljanje konačne dijagnoze).

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Prevela: Ivona Levak. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save