Odjeća i oprema za zdravstveno osoblje u svrhu sprječavanja ebole i drugih jako zaraznih bolesti

Ovaj prijevod sadrži stare dokaze iz literature. Molimo kliknite ovdje ako želite pročitati najnoviju verziju ovog sustavnog pregleda na engleskom jeziku.

Zdravstveno osoblje je pod većim rizikom od zaraze virusom ebole ili SARS-som od ostalih ljudi. Jedan način sprječavanja infekcije je korištenje osobne zaštitne opreme, kao što je zaštitna odjeća, rukavice, maske i naočale kako bi se spriječila zaraza radnika. Nije jasno koja vrsta opreme najbolje štiti i kako je se može najbolje otkloniti nakon upotrebe. Također nije jasno koji je najbolji način educiranja radnika koji bi se uskladio s uputama za ovakvu opremu.

Pronađene studije

U ovom Cochrane sustavnom pregledu literature nakon analize medicinskih baza podataka pronašli smo šest studija s 295 sudionika u kojima je zaštitna odjeća radnika poprskana florescentnim markerom ili bezopasnim virusom kako bi se simulirala situacija u bolnici. Četiri od tih studija su usporedile različite tipove zaštitne odjeće. Dvije su studije usporedile različite načine odijevanja i skidanja odjeće. Tri studije s 905 sudionika su uspoređivale učinak aktivnog educiranja o korištenju zaštitne opreme s pasivnim obučavanjem. Sve su studije imale velik rizik od pristranosti.

Usporedba različitih vrsta odjeće

Unatoč zaštitnoj odjeći, marker je pronađen na koži 25% do 100% radnika. U jednoj studiji, prozračnija odjeća nije dovela do veće kontaminacije od neprozračne odjeće, ali su korisnici bili zadovoljniji. Manja je kontaminacija pronađena kod nošenja kute nego pregače u drugoj studiji. Dvije studije nisu prikazale dovoljno podataka kako bi se došlo do zaključka. Ovi su dokazi bili jako loše kvalitete.

Usporedba različitih načina uklanjanja odjeće

U jednoj studiji, dva para rukavica su dovela do manje kontaminacije od jednog para rukavica. Vanjske su rukavice otklonjene odmah nakon obavljenog posla. U drugoj studiji, slijedeći upute Centra za kontrolu bolesti za skidanje kute ili pregače došlo je do manje kontaminacije. I ovi su dokazi bili jako loše kvalitete.

Aktivno educiranje

Aktivno educiranje, uključujući računalnu simulaciju i usmene upute, rezultiralo je u manje pogrešaka s uputama o tome koju zaštitu koristiti i kako je otkloniti među zdravstvenim radnicima u usporedbi s pasivnim educiranjem.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza procijenjena je kao jako loša zbog ograničenja u studijama, neizravnosti i malog broja sudionika.

Što još treba istražiti?

Nije bilo studija o učincima naočala, štitnika za lice, dugih rukavica ili ljepljive trake na rizik od kontaminacije. Potrebna je simulacijska studija s nekoliko desetaka sudionika, koji bi po mogućnosti bili izloženi bezopasnom virusu, kako bi se saznalo koji je način i kombinacija najbolja u zaštiti. Najbolji način uklanjanja zaštitne odjeće nakon korištenja je također nejasan. Potrebne su studije koje koriste nasumično razvrstavanje radnika u skupine s različitim načinima educiranja kako bi se saznalo kakvo obučavanje najbolje djeluje (randomizirane kontrolirane studije). Zdravstveno osoblje izloženo visoko zaraznim bolestima bi trebalo imati svoju zaštitnu opremu registriranu i Svjetska zdravstvena organizacija i neprofitne udruge bi trebale provesti još studija na ovu temu.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Prevela: Marija Lučić
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Share/Save