Fizikalna terapija i vježbanje u liječenju „smrznutoga“ ramena (adhezivni kapsulitis)

Uvod

„Smrznuto“ rame najčešći je uzrok boli i ukočenosti ramena. Bol i ukočenost mogu trajati i dvije ili tri godine prije nego spontano nestanu, a u ranoj fazi to stanje može biti jako bolno.

Fizikalna terapija uključuje pokretanje zglobova i drugih struktura koje provodi fizioterapeut. Vježbanje se sastoji od svrhovitog pokretanja zglobova, stezanja mišića i propisanih aktivnosti. Cilj obaju pristupa je ublaženje boli, povećanje opsega zglobnih pokreta i popravak funkcije.

Značajke istraživanja

Ovaj sažetak obnovljenoga sustavnoga pregleda donosi sve što znamo iz istraživanja o povoljnim i nepovoljnim učincima fizikalne terapije i vježbanja u ljudi sa smrznutim ramenom. Nakon pretraživanja svih odgovarajućih izvješća o istraživanjima objavljenim do svibnja 2013., u ovu studiju uključena su 32 klinička ispitivanja (1836 sudionika). Od uključenih ispitanika 54% su bile žene srednje vrijednosti dobi od 55 godina s prosječnim vremenom trajanja rečenoga stanja od 6 mjeseci. Prosječno trajanje fizikalne terapije i vježbanja bilo je 4 tjedna.

Ključni rezultati-usporedba fizikalne terapije i vježbanja s učinkom injiciranja glukokortikoida (steroid koji suzbija upalu) u rame

Bol (veći broj znači jaču bol)

Bol (veći broj znači jaču bol) Osobama koje su šest tjedana liječene fizikalnom terapijom i vježbanjem nije se stanje poboljšalo onoliko koliko se poboljšalo u onih koji su primili injekciju glukokortikoida – smanjenje boli bilo je za 26 bodova (raspon 15 do 37) manje nakon 7 tjedana (26% apsolutno manje poboljšanje).

• Osobe koje su prošle fizikalnu terapiju i vježbanje ocijenile su promjenu intenziteta svoje boli s 32 boda na ljestvici od nula do 100 bodova.

• Osobe koje su primile injekcije glukokortikoida ocijenile su promjenu intenziteta svoje boli s 58 bodova na ljestvici od nula do 100 bodova.

Funkcija (manje bodova znači bolju funkciju)

Osobama koje su šest tjedana liječene fizikalnom terapijom i vježbanjem nije se stanje poboljšalo onoliko koliko se poboljšalo u onih koji su primili injekciju glukokortikoida – poboljšanje funkcije bilo je za 25 bodova (raspon 15 do 35) manje nakon 7 tjedana (26% apsolutno manje poboljšanje).

• Osobe koje su prošle fizikalnu terapiju i vježbanje ocijenile su poboljšanje svoje funkcije s 14 bodova na ljestvici od nula do 100 bodova.

• Osobe koje su primile injekcije glukokortikoida ocijenile su poboljšanje svoje funkcije s 39 bodova na ljestvici od nula do 100 bodova.

Uspješnost liječenja

Nakon šest tjedana liječenja, od sto liječenih osoba, u usporedbi s osobama liječenim glukokortikoidom, 31 osoba liječena fizikalnom terapijom i vježbanjem manje ocijenila je svoje liječenje uspješnim – to je 31% apsolutno manje poboljšanje (raspon od 13% do 48%).

• 46 od 100 osoba procijenilo je uspješnim liječenje fizikalnom terapijom i vježbanjem.

• 77 od 100 osoba procijenilo je liječenje glukokortikoidom uspješnim.

Neželjene nuspojave

U usporedbi s liječenjem glukokortikoidima, od 100 osoba 3 su imale blage neželjene popratne pojave poput prolazne boli nakon primjene fizikalne terapije i vježbanja u tijeku 6 tjedana liječenja.

• 56 od 100 osoba liječenih fizikalnom terapijom i vježbanjem izvijestilo je o neželjenim popratnim pojavama

• 53 od 100 osoba liječenih glukokortikoidnom injekcijom izvijestilo je o neželjenim popratnim pojavama.

Kvaliteta dokaza

Umjereno kvalitetni dokazi govore da, nakon 7 tjedana liječenja, kombinacija fizikalne terapije i vježbanja vjerojatno manje ublažuje bol i poboljšava funkciju negoli injekcije glukokortikoida, a vjerojatno nema više neželjenih popratnih pojava liječenja. Dodatna istraživanja mogla bi promijeniti te procjene.

Dokazi niske kvalitete upućuju da (1) kombinacija fizikalne terapije, vježbanja i elektroterapije (poput terapijskoga ultrazvuka) ne ublažuje bol i ne poboljšavaju funkciju više negoli injekcija glukokortikoida ili placebo-injekcija u rame, (2) kombinacija fizikalne terapije, vježbanja, elektroterapije i injekcije glukokortikoida ne djeluje bolje od same injekcije glukokortikoida i (3) kombinacija fizikalne terapije, vježbanja, elektroterapije i oralnih nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) ne popravlja funkcije bolje od samih oralnih NSAID.

Dokazi visoke kvalitete pokazuju da nakon artrografskog rastezanja zgloba, kombinacija fizikalne terapije i vježbanja ne djeluje na ublaženje boli i popravljanje funkcije bolje nego lažni ultrazvuk, ali može postići da pacijenti bolje ocijene uspjeh liječenja i dobiju veći aktivni raspon pokreta. Malo je vjerojatno da bi dalja istraživanja mogla promijeniti našu procjenu toga učinka.

Ni jedno istraživanje nije uspoređivalo učinak fizikalne terapije i vježbanja s učinkom placeba ili izostanka liječenja.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane ogranak
Preveo: Matko Marušić

Tools
Information
Share/Save