Vodi li davanje novca ljudima, u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, bez vezanih uvjeta, do boljeg zdravlja i drugih životnih poboljšanja?

Cilj sustavnog pregleda

U nekim zemljama s niskim i srednjim dohotkom (engl. low- and middle-income countries, LMICs), vlade i druge organizacije ponekad daju novac siromašnim ili ranjivim osobama (na primjer, starijim osobama ili siročadi), ne tražeći od njih da učine bilo što posebno kako bi primili novac ('bezuvjetni novčani transferi'). U drugim programima ljudi mogu primiti taj novac samo ako ispune tražene uvjete, kao što su korištenje zdravstvenih usluga ili slanje djece u školu ('uvjetni novčani transferi'). Ovaj pregled je imao za cilj saznati hoće li primanje bezuvjetnih novčanih transfera poboljšati korištenje zdravstvenih usluga i njihovo stvarno zdravlje u usporedbi s neprimanjem bezuvjetnog novčanog transfera, primanjem manjeg bezuvjetnog iznosa ili primanjem uvjetnog novčanog transfera. Također je imao za cilj procijeniti učinke bezuvjetnih novčanih transfera na svakodnevne životne uvjete koji određuju zdravlje i potrošnju na zdravstvenu skrb, kao što je pohađanje škole, posjedovanje stoke, posao ili izrazito siromaštvo.

Dosadašnje spoznaje

Bezuvjetni novčani transferi vrsta su intervencije socijalne zaštite koja se odnosi na dohodak. Nije poznato jesu li bezuvjetni novčani transferi više, manje ili jednako učinkoviti kao uvjetni transferi. Pregledali smo dokaze o učinku bezuvjetnih novčanih transfera na korištenje zdravstvenih usluga i zdravstvene ishode među djecom i odraslima u LMIC-ovima.

Što smo pronašli?

Uključili smo eksperimentalna i odabrana neeksperimentalna istraživanja bezuvjetnih novčanih transfera kod ljudi svih dobi u LMIC-ovima. Uključili smo istraživanja koja su uspoređivala ljude koji su primili bezuvjetni novčani transfer s onima koji nisu primili transfer. Tražili smo istraživanja koja su ispitivala korištenje zdravstvenih usluga i zdravstvene ishode.

Pronašli smo 34 istraživanja (25 eksperimentalnih i 9 neeksperimentalnih) s ukupno 1,140,385 sudionika (45,538 djece i 1,094,847 odraslih) i 50,095 kućanstava u Africi, Americi i jugoistočnoj Aziji. Vlade ili eksperimentalni istraživači organizirali su bezuvjetne programe prijenosa novca. Većinu studija financirale su nacionalne vlade ili međunarodne organizacije, ili oboje.

Ključni rezultati

Koristimo sljedeće izraze kako bismo ukazali na razinu povjerenja u dokaze koje smo pronašli:

- 'vjerojatno' za dokaze u koje smo umjereno sigurni;
- 'možda' za dokaze u koje imamo malo povjerenja; i
- 'nejasno' za dokaze u koje nismo sigurni.

Bezuvjetni prijenos gotovine:

- možda ne mijenja vjerojatnost korištenja bilo koje zdravstvene usluge u prethodnih 1 do 12 mjeseci;
- vjerojatno dovodi do klinički značajnog, vrlo velikog smanjenja rizika bilo kakve bolesti u prethodna 2 tjedna do 3 mjeseca;
- možda poveća vjerojatnost sigurnog pristupa hrani tijekom prethodnog mjeseca;
- možda poveća prosječan broj različitih grupa namirnica koje su ljudi u kućanstvu konzumirali u prethodnom tjednu;
- vjerojatno dovodi do značajnog, umjerenog povećanja vjerojatnosti da će djeca pohađati školu;
- možda smanjuje rizik života u ekstremnom siromaštvu;
- možda poveća iznos novca koji ljudi troše na zdravstvenu skrb.

Unatoč nekoliko istraživanja koja su pružila relevantne dokaze, učinci bezuvjetnih novčanih transfera na vjerojatnost da djeca zaostaju u rastu (smanjen rast i razvoj) i na razine depresije kod ljudi ostaju neizvjesni. Nijedno istraživanje nije procijenilo učinke bezuvjetnih novčanih transfera na umiranje.

Nismo sigurni jesu li bezuvjetni novčani transferi utjecali na vlasništvo nad stokom, sudjelovanje u dječjem radu, zapošljavanje odraslih i kvalitetu roditeljstva. Učinci bezuvjetnih transfera na razlike u zdravlju bili su vrlo neizvjesni. Nismo identificirali nikakvu štetu koja proizlazi iz bezuvjetnih novčanih prijenosa.

Tri eksperimentalna istraživanja objavila su dokaze o utjecaju bezuvjetnog transfera u usporedbi s uvjetnim transferom na vjerojatnost korištenja bilo koje zdravstvene usluge, vjerojatnost bolovanja ili prosječan broj grupa namirnica koje se konzumiraju u kućanstvu. Međutim, samo je jedno istraživanje pružilo dokaze za svaki od ovih ishoda.

Općenito, tamo gdje je povjerenje u dokaze malo ili nepostojeće, sudionici su znali kojoj skupini u istraživanju pripadaju (odnosno, gotovinski transfer ili bez gotovinskog transfera), kao i istraživači koji su prikupljali podatke o ishodima. Osim toga, povjerenje u dokaze bilo je ograničeno jer u polovici istraživanja istraživači nisu bili u mogućnosti prikupiti naknadne informacije od znatnog postotka sudionika.

Zaključci

Ovi dokazi sugeriraju da bezuvjetni novčani transferi možda neće utjecati na korištenje zdravstvenih usluga među djecom i odraslima u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Bezuvjetni novčani prijenosi vjerojatno poboljšavaju ili mogu poboljšati:

- neke zdravstvene ishode (kao što je vjerojatnost bolesti, vjerojatnost sigurnog pristupa hrani i raznolikost u prehrani);

- dvije socijalne determinante zdravlja (vjerojatnost pohađanja škole i život u ekstremnom siromaštvu);

- rashode za zdravstvo.

Dokazi o zdravstvenim učincima bezuvjetnih novčanih transfera u usporedbi s uvjetovanim transferima nisu sigurni.

Datum pretraživanja dokaza
U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do rujna 2021. godine.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Prevela: Anamaria Pranjić. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochraneovih sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochraneovih sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information