Rutinsko korištenje mjera ishoda koje navodi pacijent za poboljšanje liječenja čestih duševnih poremećaja odraslih

Zašto je ovaj sustavni pregled značajan?

Jedna od šest osoba boluje od čestih duševnih poremećaja, uključujući depresiju i tjeskobu (anksioznost). Mjere ishoda koje opisuje pacijent (engl. patient-reported outcome measures, PROM) su upitnici o simptomima pacijenata, njihovom funkcioniranju i odnosima. Koristeći PROM u svrhu nadgledanja napretka pacijenata s čestim duševnim bolestima moguće je poboljšati rezultate terapije i promijeniti način liječenja tih bolesti.

Komu bi bio značajan ovakav sustavni pregled?

Oboljelima od čestih duševnih bolesti; zdravstvenim djelatnicima u primarnoj praksi, psihološko-terapeutskim ustanovama i onima koji se bave liječenjem duševnog zdravlja; upraviteljima zdravstvenih ustanova.

Na koje pitanje ovaj pregled literature želi dati odgovor?

Je li uporaba PROM-a za nadgledanje napretka pacijenata s čestim duševnim bolestima poboljšava zdravlje pacijenata, uključujući simptome, kvalitetu života i funkcioniranje u društvu?

Je li uporaba PROM-a kod oboljelih od čestih duševnih bolesti mijenja način kojim se njihovi problemi liječe, uključujući terapiju lijekovima i upućivanja specijalistima?

Koje studije su bile uključene u ovaj sustavni pregled?

Analiziran je niz medicinskih baza podataka kako bi se pronašle visoko-kvalitetne studije o korištenju PROM-a u svrhu nadziranja liječenja čestih duševnih bolesti. Analizirane su studije objavljene do svibnja 2015. Uključene studije su trebale biti randomizirani kontrolirani pokusi s odraslim ispitanicima, gdje je većini dijagnosticirana jedna od čestih duševnih bolesti.

Uključeno je 17 studija, u kojima je sudjelovalo 8787 ispitanika. Devet ih je bilo iz područja duševnog zdravlja, šest iz psihološke terapije i dva iz primarne prakse.

Kvaliteta studija je procijenjena od niske do umjerene.

Što nam govore dokazi iz pregleda?

Rutinsko praćenje čestih duševnih bolesti pomoću PROM nije se jasno pokazalo kao korisno u analizama koje su zajedno analizirale rezultate uključenih studija. Nije zabilježeno poboljšanja ishoda u simptomima pacijenata (12 studija) niti u promjeni trajanja terapije za njihova stanja (7 studija) Nije bilo moguće analizirati promjene u terapiji lijekovima ili upućivanju specijalistima za dodatne terapije jer su samo dvije studije prikazale te podatke. Nadalje, podatci o kvaliteti života povezanoj sa zdravljem, funkcioniranju u društvu, nuspojavama i troškovima prikazani su u malom broju studija.

Što bi dalje trebalo učiniti?

Potrebno je provesti više znanstvenih istraživanja bolje kvalitete, osobito u primarnoj praksi gdje se liječi većina čestih duševnih bolesti. Znanstvene studije bi trebale uključiti osobe liječene lijekovima i psihološkim terapijama i potrebno je pratiti ih kroz razdoblje dulje od šest mjeseci. Osim simptoma i duljine terapije, studije bi trebale mjeriti moguće štetne učinke, kvalitetu života, socijalne odnose i troškove nadgledanja.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Prevela: Stella Liptak
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save