Bolesnici se mogu pothladiti za vrijeme kirurškog zahvata uslijed učinka više čimbenika, a to su lijekovi za anesteziju, nepokrivena koža i primjena hladnih otopina za infuziju ili ispiranje dijelova tijela. Pothlađivanje za vrijeme operativnog zahvata je neugodno i može uzrokovati pretjerano drhtanje nakon operacije. Također može uzrokovati poteškoće s radom srca ili krvarenje te doprinijeti nastanku vrijedova uslijed ležanja (dekubitus), odgođenog cijeljenja rana i produženoj hospitalizaciji. U ovom Cochrane sustavnom pregledu ispitan je učinak zagrijanih otopina za infuziju ili tekućina za ispiranje tijela na sprječavanje pothlađivanja bolesnika.

Pretražene su baze podataka zaključno do veljače 2014. godine o studijama koje su usporedile učinak zagrijanih i nezagrijanih otopina te druge načine zagrijavanja bolesnika. Nađene su 24 relevantne studije koje su uključile ukupno 1250 bolesnika koji su bili operirani. Nisu uključene studije u kojima je bilo potrebno pothlađivanje bolesnika, a što se primjerice koristi kod nekih zahvata na srcu (postavljanje premosnica). Cilj je bio prikupiti podatke o pothlađivanju bolesnika (sniženje tjelesne temperature ispod 36 stupnjeva Celzija), ali niti jedno istraživanje nije sadržavalo te podatke. Podaci koji su obrađeni se odnose na tjelesnu temperaturu u bolesnika za vrijeme operativnog zahvata.

Nađeni su dokazi srednje kvalitete da su zagrijane otopine za infuziju podigle tjelesnu temperaturu bolesnika za pola Celzijusovog stupnja i oni su manje drhtali nego bolesnici koji su primili nezagrijanu infuziju. Nije bilo značajne razlike između učinka zagrijane i nezagrijane otopine za ispiranje tijela.

Pokazalo se da će zagrijane otopine zagrijati odraslog bolesnika, ali nije jasno kako taj postupak sam po sebi može djelovati na teške posljedice pothlađivanja.