Usporedba učinkovitosti liječenja oštećenja ilijačne arterije angioplastikom i stentom

Dosadašnje spoznaje

Ateroskleroza ilijačne arterije (glavne zdjelične arterije koja opskrbljuje nogu) može uzrokovati njezinu zapreku (okluziju) i time smanjiti krvni protok u nozi. Tu pojavu nazivamo ilijačnom arterijskom okluzivnom bolešću. Ona može uzrokovati simptome boli u nogama tijekom hodanja (povremena hromost), bol tijekom odmora, ili čak vrijedove na stopalima ili nogama. Danas su dostupne različite kirurške i unutaržilne (endovaskularne) opcije liječenja (putem pomagala koja se postavljaju u unutrašnjosti arterije, tzv. angioplastika). Otvoreni kirurški postupci daju visok stupanj ponovne uspostave prhodnosti žile (postotak presjeka žile koji i dalje ostaje otvoren), ali po cijenu stvarnih bolesti i smrti. Za razliku od otvorenih kirurških zahvata, unutaržilni postupci liječenja dosta su sigurni i kratkotrajnog učinka, ali smanjuju bolest, komplikacije i cijenu. Perkutana transluminalna angioplastika (PTA; proširenje arterije balonom na napuhivanje) i uvođenje potpornice (umetanje male mrežaste cjevčice) najčešći su unutaržilni zahvati u liječenju ilijačne arterijske okluzivne bolesti. Sužavanje ili začepljenje ilijačne arterije može se uspješno liječiti ako se rabi samo PTA. Ako sama PTA nije dovoljna, može se postaviti dodatni stent. Stent se može ugraditi i za liječenje glavnog začepljenja ili suženja („primarno postavljanje stenta“). Međutim, dostupno je vrlo malo podataka koji bi pokazali koja je unutaržilna intervencija uspješnija u liječenju oštećenja, suženja i začepljenja ilijačne arterije. Ovaj Cochrane sustavni pregled istražuje je li bolje stent staviti odmah ili to treba činiti samo u specifičnim situacijama.

Ključni rezultati

Pronađene su samo dvije odgovarajuće studije (s 397 sudionika) koje su provedene na tu temu. Kombiniranje podataka nije bilo moguće zbog razlika između dva uključena istraživanja. Nije dokazano da je i jedno od ta dva pristupa bolje od drugoga. Autori nisu prikazali podatke za 5 rezultata koji su se planirali prikazati u ovom sustavnom pregledu: poboljšanje hodanja prema iskazu pacijenta, izmjerena udaljenost prije pojave hromosti, zacjeljivanje vrijeda, preživljenje bez velikih amputacija (preživljavanje bez amputacije iznad gležnja) i stopa odgođenih komplikacija (više od 72 sata nakon zahvata). U većini drugih planiranih ishoda nisu pokazane razlike između postupaka liječenja: poboljšanje stupnja podjele ozbiljnosti začepljenja arterije, rješavanje znakova i simptoma, poboljšanje kvalitete života, tehnički napredak postupka, prohodnost začepljene žile. Unatoč tome, u jednoj studiji koja je proučavala samo začepljenje ilijačne arterije, skupina pacijenata koja je liječena uvođenjem primarnog stenta. Drugo istraživanje je pokazalo blago povećan gležanjski indeks (nožni krvni tlak uspoređen s krvnim tlakom u ruci; veći je bolji) dvije godine nakon postupka, ali ne u drugim vremenskim razmacima. Razlika možda nije klinički bitna. Potrebno je više istraživanja na tu temu.

Kvaliteta dokaza

Obje studije imaju rizik pristranosti koji je povezan sa selektivnim prikazom podatka činjenicom da nije bilo zasljepljivanja sudionika i osoblja (svi su znali što primaju ispitanici). Autori pregleda liteature smatraju da je kvaliteta dokaza niska zbog malog broja istraživanja, razlika u uzorku pacijenata uključenih u istraživanje u mjerenim ishodima.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Prevela: Ružica Milas
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save