Je li korisno životno ugrožene pacijente smjestiti u bočni položaj?

U ovom Cochrane sustavnom pregledu analizirani su dokazi o utjecaju okretanja životno ugroženih pacijenata na bočne strane tijela tijekom ležanja u bolnici. Pronašli smo 24 istraživanja.

Dosadašnje spoznaje

Medicinske sestre mijenjaju položaj tijela životno ugroženih pacijenata najčešće svaka dva sata kako bi se spriječilo stvaranje dekubitusa i drugih komplikacija povezanih s nepokretnošću. Okretanje tijela s jedne na drugu strane može pomoći i pri uklanjanju sekreta koji se nakuplja u plućima. Rutinsko okretanje tijela je relativno standardna praksa. Međutim, ako krvni tlak ili razina kisika pacijenta padnu na po život opasnu razinu tijekom mijenjanja položaja, potrebna je hitna medicinska pomoć. Većina se takvih slučajeva brzo razriješi, ali za neke pacijente to može dulje trajati i može biti opasno po život. Cilj ovog sustavnog pregleda literature bio je otkriti je li rutinsko okretanje tijela na bok bolje od drugih srategija pozicioniranja tijela, što uključuje i rijeđe okretanje. Također želimo otkriti može li pozicioniranje tijela na bok uzrokovati više štetnih posljedica.

Datum pretraživanja literature

Dokazi se odnose na literaturu dostupnu do svibnja 2015.

Obilježja uključenih istraživanja

Uključili smo randomizirana istraživanja životno ugroženih pacijenata koji se liječe na odjelima intenzivne njege. Odabrali smo istraživanja koja uključuju bočno smještanje pacijenta nakon jednog okretanja ili ponavljajućih okretanja. Trajanje svakog položaja tijela je bilo 10 minuta ili više. Usporedbe su uključivale suprotne bočne položaje kao i ležeći položaj (na leđima), polu ležeći položaj (ležanje na leđima s gornjim dijelom tijela podignutim za 45 stupnjeva) i ležeći položaj na trbuhu.

Rezultati

Pronašli smo 24 zadovoljavajuće studije. Nijedno istraživanje nije prikazalo informacije o smrtnosti. Dvije su studije prikazale podatke o smrti uzrokovane plućnom bolešću nakon operacije srca, ali podaci koji su bili dostupni nisu dovoljni za analizu. Ostala su istraživanja prikazala podatke koje smo iskoristili kako bi odredili štetne učinke terapije. Većina tih istraživanja nisu prikazala rezultate koji bi se mogli kombinirati za pregled dokaza. I dizajn istraživanja je često bio različit. Usporedili smo dva istraživanja pacijenata s jednostranom bolešću pluća (jedno "loše" i jedno "dobro" plućno krilo). Oksigenacija krvi je bila niža kad je "loše" plućno krilo bilo niže postavljeno (ležanje na boku tako da se leži na strani "lošeg" plućnog krila). Međutim, uzorak je bio mali, oba su istraživanje loše kvalitete i niske oksigenacije krvi nisu bile doljedne u istraživanjima. Iz tog razloga rezultate treba razmatrati s oprezom.

Zaključak

Nismo pronašli jasne dokaze o djelotvornosti rutinskog okretanja pacijenata na bok niti o učincima jednog okretanja za kritično bolesne pacijente. Potrebna su istraživanja dobre kvalitete kako bismo saznali je li rutinsko lateralno repozicioniranje još uvijek preporučljivo za većinu životno ugroženih pacijenata i je li dobro izbjegavanje jednog položaja za neke pacijente.

Bilješka o prijevodu: 

Hrvatski Cochrane
Preveo: Domagoj Kihas
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr

Tools
Information
Share/Save