Istraživačko pitanje

U ovom Cochrane sustavnom pregledu analizirani su dokazi iz kliničkih pokusa u kojima je istraženo je li risperidon (u obliku tableta) učinkovitiji od placeba u liječenju simptoma shizofrenije i bolesti sličnih shizofreniji.

Dosadašnje spoznaje

Osobe sa shizofrenijom često čuju glasove, vide stvari koje ne postoje (halucinacije) i imaju neobična uvjerenja (obmane). Ovi simptomi se nazivaju "pozitivnim simptomima". Mentalna bolest također uzrokuje umor, apatija, emocionalnu tupost i povlačenje u sebe. Ovi simptomi se nazivaju ''negativnim simptomima". Osnovni način liječenja simptoma shizofrenije su antipsihotici. Antipsihotici se mogu svrstati u tipične (starije) i atipične (novije) lijekove. Tipični antipsihotici kao što su klorpromazin i haloperidol ubrajaju se u osnovno liječenje već desetljećima, i učinkoviti su u smanjenju pozitivnih simptoma shizofrenije. Negativni su simptomi, međutim bili prilično otporni na liječenje. Osim toga, ovi lijekovi su povezani s neugodnim nuspojavama zbog kojih bolesnici prestanu uzimati lijekove, što može dovesti do ponovne pojave simptoma. Smatra se da su noviji atipični antipsihotici, kao što je risperidon, učinkovitiji od starijih antipsihotika u smanjenju pozitivnih simptoma, ali da uzrokuju i manje nuspojava.

Obilježja uključenih istraživanja

Pretraživanja literature u svrhu pronalaženja visokokvalitetnih randomiziranih ispitivanja provedena su 2008., 2013. i 2015. godine. Ovaj pregled trenutno uključuje 15 kliničkih istraživanja s 2428 sudionika. Ispitivanja su nasumično podijelila sudionike (liječene u bolnici ili izvan nje) sa shizofrenijom i bolestima sličnim shizofreniji u skupine od kojih je jedna primala na usta (oralni) lijek risperidon, a druga placebo.

Ključni rezultati

Rezultati iz ograničenih podataka ukazuju da je risperidon učinkovitiji od placeba po pitanju smanjenja ukupnih simptoma shizofrenije, te da su sudionici koji su primali risperidon češće uzimali terapiju kako je propisano. Međutim, kao i stariji tipični antipsihotici, i risperidon se također povezuje s ozbiljnim nuspojavama kao što je parkinsonizam.

Kvaliteta dokaza

Dostupni dokazi su vrlo niske kvalitete. Informacije i podaci su ograničeni, loše su opisani, a vjerojatna je i pristranost u korist risperidona. Gotovo polovicu uključenih ispitivanja financirale su farmaceutske tvrtke. Na temelju rezultata ovog pregleda teško je donijeti čvrste zaključke. Povjerenje u rezultate moglo bi se povećati boljom provedbom i boljim prikazivanjem informacija o istraživanju u znanstvenim radovima.

Sažetak na engleskom jeziku napisao: Ben Gray, McPin Foundation. http://mcpin.org/