Mogu li parcijalni agonisti nikotinskih receptora, uključujući lijekove citizin i vareniklin, pomoći u prestanku pušenja?

Ovaj prijevod sadrži stare dokaze iz literature. Kliknite ovdje da biste vidjeli najnoviju inačicu ovog sustavnog pregleda na engleskom jeziku.

Dosadašnje spoznaje

Prilikom prestanka pušenja javljaju se osjećaji žarke želje za cigaretama i neugodne promjene raspoloženja. Parcijalni agonisti nikotinskih receptora su lijekovi čiji je cilj smanjiti te simptome ustezanja i zadovoljstvo koje ljudi obično osjećaju prilikom pušenja. Najdostupniji lijek iz te skupine je vareniklin, koji je ljudima u cijelom svijetu na raspolaganju kao pomoć u prestanku pušenja. Citizin je sličan lijek, ali dostupan je samo u centralnoj i istočnoj Europi, i putem interneta.

Obilježja studija

U ovom Cochrane sustavnom pregledu pretražena je literatura kako bi se pronašli randomizirani kontrolirani pokusi u kojima su ispitani lijekovi vareniklin, citizin ili dianiklin kao pomoć u prestanku pušenja. Pronađeno je 39 studija u kojima je vareniklin uspoređen s placebom, bupropionom ili nikotinskim naljepcima. Također su pronađena 4 istraživanja o citizinu. U jednom od njih citizin je uspoređen sa zamjenskom nikotinskom terapijom. Uključen je jedan pokus u kojem je ispitan dianiklin, ali taj lijek više se ne razvija pa nije dostupan kao pomoć u prestanku pušenja. Kako bi se uključile, studije su trebale opisati stope prestanka pušenja najmanje 6 mjeseci nakon početka terapije. Korištena je najstroža dostupna definicija prestanka pušenja i rezultati su biokemijski potvrđeni pretragama krvi ili tjelesnih tekućina. Pretražena je literatura objavljena do svibnja 2015. iako je uključeno i par ključnih studija objavljenih nakon tog datuma.

Ključni rezultati

Temeljem pronađenih rezultata istraživanja (25 studija, 12.625 ispitanika) vareniklin u standardnoj dozi udvostručuje stopu prestanka pušenja u usporedbi s placebom. Niska doza vareniklina (4 studije, 1266 ispitanika) udvostručuje vjerojatnost prestanka pušenja i smanjuje broj i težinu nuspojava. Broj osoba koji su prestali pušiti, a uzimali su vareniklin, bio je viši od onih koji su uzimali bupropion (5 studija, 5877 ispitanika) ili zamjensku nikotinsku terapiju (8 studija, 6264 ispitanika). Temeljem dostupnih dokaza iz kliničkih pokusa može se zaključiti da vareniklin omogućuje jednoj dodatnoj osobi uspješan prestanak pušenja na svakih 11 liječenih osoba, u usporedbi s pušačima koji pokušavaju prestati bez vareniklina.

Česta nuspojava vareniklina je mučnina, ali obično je blaga ili umjerenog intenziteta i prestaje tijekom vremena. Osobe koje uzimaju vareniklin imaju 25% veću vjerojatnost razvoja ozbiljnih štetnih posljedica, iako taj broj uključuje brojne poremećaje zdravlja koji su zabilježeni u ispitanika, a koje nisu bile povezane s terapijom. Također je zabilježeno da je više ispitanika odustalo od sudjelovanja u kliničkim studijama ako su bili razvrstani u kontrolnu skupinu nego u skupinu koja je primala vareniklin, što može značiti da je broj mjerenih događaja u kontrolnoj skupini bio manji nego što bi trebao biti. Nakon što je vareniklin postao dostupan pojavila se bojazan da bi mogao biti povezan d depresivnim raspoloženjem, agitiranošću ili samobuilačkim promišljanjima i ponašanjima u nekih pušača. Međutim, najnoviji dokazi ne podupiru vezu između vareniklina i tih poremećaja, iako bi osobe koje su prije imale ili trenutno imaju duševne poremećaje mogle imati nešto veći rizik. Također postoji bojazan da bi vareniklin mogao malo povećati probleme sa srcem i cirkulacijom u osoba koje već imaju povećan rizik od tih bolesti. Iz postojećih dokaza trenutno nije jasno da li se ti problemi pogoršavaju nakon početka uzimanja vareniklina, ali trebali bismo dobiti jasne ogovore na ta pitanja kad se dovrše studije na tu temu koje se trenutno provode.

Kvaliteta dokaza

Studije u kojima je ispitan vareniklin općenito su bile visoke kvalitete, i dokazi iz njih smatraju se pouzdanima. Kvaliteta dokaza iz studija u kojima je uspoređen vareniklin sa zamjenskom nikotinskom terapijom bila je umjerene kvalitete jer su u nekim od tih studija ispitanici znali koju terapiju primaju (odnosno, nisu bili zasljepljeni). Dokazi iz studija o citizinu bili su niske kvalitete (niska pouzdanost dokaza) jer su pronađene samo 2 studije s relativno malim brojem uključenih ispitanika.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane
Prevela: Livia Puljak
Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr