Davanje antibiotika s odgodom za simptome i komplikacije akutnih upala dišnog sustava

Ovaj prijevod sadrži stare dokaze iz literature. Kliknite ovdje da biste vidjeli najnoviju inačicu ovog sustavnog pregleda na engleskom jeziku.

Prethodno objavljeni sustavni pregledi su pokazali da antibiotici u najmanju ruku imaju umjeren učinak kod akutnih infekcija dišnog sustava. Ove koristi trebaju se razmotriti u svjetlu mogućih nuspojava, cijene i rizika od razvoja otpornosti bakterija na antibiotike. Jedan način na koji liječnici mogu smanjiti uporabu antibiotika jest da propišu ODGOĐENU primjenu antibiotika – što znači da pacijentima daju recept za antibiotike, ali s uputom da ih ne uzmu odmah nego da ih uzmu nakon određenog vremena ako se simptomi upale ne počnu povlačiti. Odgođeno propisivanje antibiotika značajno smanjuje uporabu antibiotika među pacijentima – ako se antibiotici propišu sa savjetom za odgodu uzme ih 32% pacijenata, a ako se propišu sa savjetom da se počnu uzimati odmah, onda ih uzme 93% pacijenata. Međutim, ako se pacijentima ne propišu antibiotici, to dovodi do najmanje uporabe antibiotika jer ih u toj skupini na koncu ipak uzme 14% pacijenata.

U Cochrane sustavni pregled uključeno je 10 kliničkih ispitivanja s ukupno 3157 ispitanika, u kojima su istražene različite strategije propisivanja antibiotika za dišne upale. Općenito nije bilo moguće kombinirati rezultate iz različitih studija zbog nedovoljne količine informacija u nekim studijama i različite vrste pacijenata koji su uključivani u pojedine studije. Samo su 3 istraživanja usporedila odgođenu primjenu antibiotika i uskraćivanje antibiotika.

Za većinu simptoma, kao što su vrućica, bol i umor, nije bilo razlike između trenutne primjene, odgođene primjene i uskraćivanja antibiotika. Jedina razlika, koja je bila malena i u korist trenutnog propisivanja antibiotika, uočena je za ublažavanje boli i vrućice kod grlobolje i za ublažavanje boli i umora kod upale srednjeg uha. Između ove tri strategije propisivanja antibiotika uočene su male razlike u nuspojavama, i nije bilo značajne razlike u učestalosti komplikacija.

Zadovoljstvo pacijenata bilo je neznatno umanjeno u skupini koja je dobila recept za odgođeno propisivanje lijekova (87% zadovoljnih) u usporedbi s pacijentima kojima je antibiotik trenutno propisan (92% zadovoljnih). Zadovoljstvo pacijenata bilo je slično između skupine s odgođenim propisivanjem i pacijenata kojima je antiobiotik uskraćen (83% zadovoljnih).

Niti jedna od analiziranih studija nije analizirala otpornost bakterija na antibiotike.

Kad liječnici smatraju da je sigurno ne propisati antibiotike odmah, bolje je ne propisati ih uopće nego savjetovati pacijentima da se vrate ako im simptomi ne popuste, jer će se na taj način smanjiti uporaba antibiotika, a zadovoljstvo pacijenata i ishodi simptoma će ostati slični.