Antidepresivi za liječenje depresije u demenciji

Istraživačko pitanje

Pregledali smo dokaze o učinku antidepresiva na depresiju kod osoba s demencijom.

Dosadašnje spoznaje

Depresiju je teško prepoznati kod osoba s demencijom, ali postoje dokazi da je ona česta i povezana s povećanim invaliditetom, lošijom kvalitetom života i kraćim životnim vijekom. Mnogim osobama s demencijom propisani su antidepresivi za liječenje depresije, ali postoji neizvjesnost oko toga koliko je to učinkovito.

Ovaj pregled obnavlja raniju inačicu, prvi put objavljenu 2002. godine.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do kolovoza 2017. godine.

Značajke istraživanja

Pronašli smo 10 istraživanja s ukupno 1592 ispitanika koji su bili prikladni za uključenje u ovaj Cochraneov sustavni pregled. U prosjeku su istraživanja trajala samo 12 tjedana, iako je jedno istraživanje trajalo devet mjeseci. Svako od tih istraživanja koristilo je skup formalnih kriterija za dijagnozu kako depresije, tako i demencije, te su uspoređivali antidepresive u odnosu na tabletu bez djelatne tvari (placebo).

Starija istraživanja koristila su više staromodnih antidepresiva (imipramin, klomipramin i moklobemid), a novija istraživanja modernije, poput venlafaksina, mirtazapina i takozvanih SSRI antidepresiva (sertralin, fluoksetin, citalopram i escitalopram).

Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanjima imali su prosječnu dob od 75 godina i imali su blagu ili umjerenu demenciju. Izuzev dva istraživanja, ispitanici su liječeni ambulantno.

Ključni rezultati

Otkrili smo da postoji mala ili nikakva razlika u rezultatima na skali depresije između osoba liječenih antidepresivima i onih liječenih placebom, tijekom 12 tjedana. Dokazi koji potkrepljuju ovaj nalaz bili su visoke kvalitete, što sugerira da daljnja istraživanja vjerojatno neće prikazati drugačiji rezultat. Vjerojatno je bilo i male ili nikakve razlike nakon šest do devet mjeseci liječenja.

Drugi način za procjenu učinka antidepresiva je brojanje broja ispitanika u skupinama s antidepresivima i placebom, a koji pokazuju značajno kliničko poboljšanje (odgovor) ili koji se oporavljaju od depresije (remisija). Bilo je dokaza niske kvalitete o broju ispitanika koji su pokazali značajno kliničko poboljšanje, a rezultat je bio neprecizan, pa nismo mogli biti sigurni u ovaj učinak. Ljudi koji uzimaju antidepresive vjerojatno su imali veću mogućnost oporavka od depresije nego oni koji su uzimali placebo (antidepresiv: 40%, placebo: 21,7%). Za ovaj nalaz postojali su dokazi umjerene kvalitete, pa je moguće da bi daljnja istraživanja mogla prikazati drugačiji rezultat.

Otkrili smo da antidepresivi nisu utjecali na sposobnosti vezane za svakodnevne aktivnosti i vjerojatno su imali mali ili nikakav učinak na test kognitivne funkcije (koji uključuje pažnju, pamćenje i jezik).

Ljudi koji uzimaju antidepresive su češće odustajali od liječenja i imali barem jedan neželjeni učinak.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza razlikovala se, uglavnom zbog loše provedenih istraživanja i poteškoća s relevantnošću mjera ishoda. To bi trebalo uzeti u obzir prilikom tumačenja različitih rezultata na skalama za depresiju i stope oporavka, jer su dokazi bili kvalitetniji za prve nego za druge.

Druga je velika poteškoća to što se u istraživanjima vrlo rijetko dobro prijavljuju nuspojave.

Stoga će daljnja istraživanja i dalje biti korisna za donošenje zaključaka koji su pouzdaniji i mogu bolje pomoći liječnicima i pacijentima znati što za koga djeluje.

Bilješke prijevoda: 

Hrvatski Cochrane. Preveo: Martin Kondža. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr 

Tools
Information
Share/Save